2509, JANUAR 28 1999

INTERVJU: DUSAN MIHAJLOVIC, PREDSEDNIK NOVE DEMOKRATIJE

KAKO UPOKOJITI STETOCINU Normalizacija sa Crnom Gorom nije moguca dok se ne prizna izborna volja gradjana Crne Gore. To znaci da pobednicka koalicija "Da zivimo bolje" dobija mesto saveznog premijera

Analiticari smatraju da Jugoslavija u poslednje vreme ima prilicno sizofrenu politicku scenu u kojoj rekonstruisana savezna vlada zagovara saradnju sa svetom, dok se republicka vlada, predvodjena uglavnom kadrovima radikala i Jugoslovenske levice, bavi pazljivim raspirivanjem ksenofobije. Kako Dusan Mihajlovic, lider Nove demokratije i potpredsednik srpske vlade u vreme uvodjenja visestranacja, ocenjuje unutrasnju politicku scenu.

- Ulazak SPO-a i njegovog predsednika Vuka Draskovica u vladu Momira Bulatovica moze da bude samo jedan medjukorak u dobrom ili losem smeru, zavisno od razvoja dogadjanja, jer svakako se ne radi o konacnom odgovoru na probleme i izazove pred kojima se nalazi jugoslovenska federacija. Dalji razvoj na svim nivoima zavisice od razresenja tri pitanja. Prvo, od resenja problema na Kosovu i Metohiji i pocetka dijaloga sa Rugovom. Drugo, od dogovora sa Crnom Gorom. Trece, od oslobadjanja nase politicke scene ekstremizma svake vrste. U tom svetlu ulazak Vuka Draskovica ce biti veliki korak u dobrom smeru, ako pomogne da se ova tri pitanja raspletu i razrese na pravi nacin. Ako to ne bude slucaj, onda od njegovih prica o Evropi nema nista.

Kad kazem dijalog sa Rugovom, onda mislim da to ne zavisi samo od nas, nego i od medjunarodne zajednice i posebno od najnovijih inicijativa Kontakt grupe, koje jos nisu obnarodovane. Kad kazem - normalizacija sa Crnom Gorom, tu nema mistifikacije. Ona nije moguca dok se ne prizna izborna volja gradjana Crne Gore. To znaci da pobednicka koalicija "Da zivimo bolje" dobija mesto saveznog premijera, odnosno mandatara savezne vlade. Medjunarodna podrska Jugoslaviji zavisice i od resenja tog problema. Kako biste obrazlozili treci uslov o oslobadjanju od ekstremizma?

- On za mene znaci oslobadjanje od prakse koju simbolise Veliki Stetocina. Jer, dok budemo suoceni sa tom praksom koja izvrce realne nacionalne i drzavne interese srpskog naroda u ovom istorijskom trenutku, zloupotrebljava ih i usmerava ka konfrontaciji sa nesrpskim stanovnistvom u nasoj drzavi i sa medjunarodnom zajednicom, mislim da nece biti moguca normalna politika u Srbiji, a samim tim i federaciji i uvek cemo imati neku vrstu vanrednog stanja i neku vrstu parapolitike, paradrzavnosti. Prakticno, uvek ce to biti alibi vlasti da se i ona ponasa na slican nacin. To je zacarani krug iz koga nece biti izlaza dok ne amputiramo Velikog Stetocinu, pre nego sto nam se desi amputacija delova sada jugoslovenskog i srbijanskog nacionalnog i drzavnog bica i teritorije. Da li Draskovic ima snage da krene u resavanje ta tri kljucna problema i da li jugoslovenski predsednik Milosevic ima volje da se time pozabavi?

- Sto je rekao Njegos: mi smo se verali uz to uze, i zna se kako smo prosli. Ali, Draskovic veruje u sebi i potencijale svoje partije i misli da ce to uspesno obaviti. Ja ne znam da li ce u tome uspeti. Ali sa dosta sigurnosti mogu da kazem da ce uciniti sve i da se nece, kao spomenuti Veliki Stetocina u republickoj vladi, pretvoriti u obicnu krpu. Draskovic i Milosevic nece imati izbora, ova tri pitanja nece biti pitanje njihove volje i njihovog izbora, vec ce vrlo brzo postati obaveza. Vasa stranka je imala iskustvo sa levicom, kao sto ste rekli, i osetila je cari o kojima peva Njegos a vi ih spominjete. Sta to treba da se dogodi pa da osetimo pragmaticni duh ovdasnje levice?

- Mislim da su ekstremisti u manjini, cak u velikoj manjini, ali su u velikoj prednosti jer su neuporedivo agresivniji od ovog tehnokratsko-menadzerskog sloja umerenih i normalnih. Siguran sam, ipak, da oslobadjanje od ekstremista nije posebno teska operacija. Naprotiv, cim se oni sklone ceo problem je skinut s dnevnog reda. Sto se tice politicke volje levih snaga u ovoj zemlji, ponavljam, ja ne bih racunao na to. Racunate, dakle, na volju medjunarodne zajednice?

- Ono u sta verujem je pragmaticnost ljudi koji rukovode, pre svega, Socijalistickom partijom, tim politickim dinosaurusom na ciju adresu idu sve kritike i za stanje u ovoj zemlji. Verujem u njihovu sposobnost opstanka i prilagodjavanja nuznosti. Ponavljam da cemo se vrlo brzo suociti sa medjunarodnim faktorom, sa cinjenicama u medjunarodnom okruzenju, sto ce nas prinuditi na resavanje pitanja o kojima smo govorili. Kako ocenjujete polozaj Socijalisticke partije Srbije koja je, bar prema anonimnim izjavama njihovih zvanicnika, prikljestena izmedju Jugoslovenske levice i Srpske radikalne stranke? Ima li ona snage da napravi zaokret ka rekonstrukciji republicke vlade iz koje bi izasli ekstremisti?

- Dobro je ako se u samom rukovodstvu ove velike partije shvata cinjenica da oni nemaju politicku buducnost ako ne promene, odnosno ako ne izidju iz tih mengela u kojima su se nasli. Oni, jednostavno, moraju da se otrgnu od te uloge koju su im ovi partneri namenili, da budu nosioci koncepcije koja ih preko formule o vladi narodnog jedinstva gura da izvrsavaju politiku neke novoformirane politicke elite. Mislim da se vecina u toj velikoj partiji opredelila za demokratski reformski koncept koji ce podrazumevati smenjivost vlasti, a i stvarnu visepartijsku parlamentarnu demokeratiju, a ne trazenje formule kako da se ta smenjivost izbegne i obezbedi nesto sto smo imali u novim visepartijskim i parlamentarnim uslovima. Nije mi najjasnija vasa tvrdnja da je vecina u Socijalistickoj partiji opredeljena za demokratski put i visestranacje. To nismo imali priliku da primetimo.

- Znam da postoji ozbiljno reformsko demokratsko krilo ili jezgro u Socijalistickoj partiji. Mislim da ce se ono aktivirati zavisno od razvoja ukupne situacije, pa i odnosa sa medjunarodnom zajednicom, jer tu postoji jedna granicna linija preko koje to krilo nece preci. To je linija sukoba sa medjunarodnom zajednicom. Ako se vratimo cetiri-pet godina unazad, u vreme kada je besneo rat preko Drine i kada je izgledalo da ce Beograd biti uvucen u rat da bi veliki rat pokrio tragove malog rata, doslo je do pobede ove politicke logike, pa ako hocete i ove politicke struje o kojoj ja govorim. Ona je sada uspavana. Ne vidimo je i pritisnuta je ovom agresivnoscu partnera Socijalisticke partije, te to stvara pogresan utisak da se radi o jednoj mrtvoj politickoj opciji. Da li je Nova demokratija ucestvovala u razgovorima o rekonstrukciji savezne vlade?

- Nova demokratija je vrlo jasno rekla da svaka vlada u ovoj zemlji ima smisla samo ako vodi politiku koja ce ukinuti tzv. spoljni zid sankcija i koja ce normalizovati odnose sa medjunarodnom zajednicom sto je preduslov da se ovde zavrsi proces tranzicije i obezbedi zaustavljanje ekonomske, socijalne i ukupne katastrofe. To je opsti preduslov. Mi smatramo da te zadatke ne moze da ostvari ni jedna vlada u kojoj sede ekstremisti tipa Velikog Stetocine. Znaci, to je drugi jasan uslov. Mi smo istakli da ovoj zemlji nije potrebna federalna vlada koja ce vladati samo Srbijom, jer Srbiji je mnogo i njena vlada, a da po strani ostavimo cinjenicu da i u jednoj i u drugoj vladi sedi vise Crnogoraca i drugih nego Srbijanaca. Prema tome, dok premijer savezne vlade ne bude iz Djukanoviceve pobednicke koalicije, nas ta vlada ne interesuje. To ne znaci da mi potcenjujemo Momira Bulatovica i njegovu politicku partiju koja je znacajan politicki faktor u Crnoj Gori, ali realnost je takva kakva je. Dakle, ako nas pozove mandatar za sastav savezne vlade iz redova koalicije "Da zivimo bolje", mi cemo se odazvati takvom pozivu. Zasto onda Nova demokratija pozdravlja ulazak SPO-a u ovakvu saveznu vladu.?

- Rekao sam, mi smo se verali uz to uze i ne bi zabranjivali bilo kome da pokusa nesto. Mi zelimo da nam bude bolje, a ne gore, tako da ako nam Vuk donese to zeljeno bolje, mi cemo to pozdraviti. Kakva je pozicija srpske opozicije nakon sto su dve velike stranke, koje su do pre godinu dana slovile kao jaki protivnici rezima, usle u vladu?

- Dobro pitanje, samo pravite jednu gresku u startu. Ima samo jedna velika opoziciona partija koja je usla u vladu, a to je SPO. Kad se radi o partiji Velikog Stetocine treba imati u vidu da to nije nikada bila niti partija, niti politicka partija, a isto tako nikada nije bila ni opoziciona partija. Taj tumor, koji je unet u srbijanski politicki zivot preko Drine, poprimio je vrlo ozbiljne namere i mislim da je vazno da je sada i Srpska pravoslavna crkva najzad definisala tu pojavu i rekla dovoljno o tome - da sam ja ne moram to ponavljati. Ali, mislim da bi bilo neozbiljno i neodgovorno svrstavati tu pojavu u neki redovan politicki zivot i posebno u opozicioni i politicki zivot Srbije. Kakvi su izgledi Saveza za promene?

- Kad je rec o opoziciji, odnosno pre svega Savezu za promene koji se sada pokusava ustoliciti kao nekakva opoziciona snaga aktuelnoj vlasti, njihove sanse nisu male. Ali, da bi se one ostvarile, moraju izbeci dve zamke, kojih za sada nisu svesni, i polako ali sigurno upadaju u zamku. O cemu se radi? Vlast, dakle, pokusava preko formule Vlade narodnog jedinstva da strpa babe i zabe i da napravi neki novi Socijalisticki savez i da kaze, kao nekada, sve sto valja u ovoj zemlji, tu je i to sto je34 u Vladi, to je patriotsko, to je drzavnicko i to je apsolutna vecina. A onih nekoliko procenata koji nisu tu, oni nisu patriote, ne misle o svojoj zemlji i dobro dodju da politicki zivot ne bi bio nezanimljiv i da bi imao onu dinamiku koja je nuzna za akciju i reakciju, koja je neophodna za svaki proces, pa i politicki. Hocete da kazete da je Savez za promene u stvari Socijalisticki savez u senci?

- Savez za promene u sustini naseda na istu formulu i sad pokusava da sve one koji su protiv Milosevica okupi i da napravi zamenu za ono sto vec imamo, ne shvatajuci da, u stvari, time cini isto i da samim tim postaje losa alternativa vlasti, jer ne nudi nista drugo nego - sjasi Kurta da uzjase Murta. Druga zamka koju vidim je nestrpljenje koje se pokazuje i nespremnost da se za svoja politicka uverenja bori kroz demokratske institucije, bez obzira sto ne treba nikome dokazivati da te demokratske institucije i procedure su u nas veoma slabe i iskrivljene i da u mnogim sferama gube smisao - kao sto je sfera informisanja, Univerzitet itd. Ali, svejedno, vrlo je bitno da se mi za promene izborimo na demokratski nacin i politickim sredstvima, da ne prizivamo i ne sanjamo revoluciju, ili ulicu, ili zaveru, ili puc, jer nacin dolaska na vlast obelezava i karakter same vlasti. Kakvi su izgledi stranaka, kao sto je vasa, da na sledecim izborima mimo ove dve velike stranke u odnosu na dosadasnje rezultate realizujete mogucnost da udjete u parlament?

- Mi ocekujemo da na prvim sledecim izborima ova opcija osvoji negde oko deset do petnaest odsto birackog tela, sto mozda moze biti dovoljno da onda sa drugim politickim opcijama stvori za neku podelu vlasti koja bi okrenula smer u skladu sa nasim sloganom - "Srbija na Zapadu" i koja bi definitivno rasprsila ove iluzije koje nam sada Veliki Stetocina servira na Istoku medju pravoslavnom i slovenskom bracom.

Ne mislim samo na Novu demokratiju, mislim da ce sve demokratske snage centra, koje se ne ukljuce u jedan i drugi blok, mozda postati i same svesne da je dobro da se oni objedine i da se pojave skupa na izborima.

BATIC BACEVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.