HRVATSKA I "SLUCAJ SAKIC"

Sudjenje bivsem zapovedniku logora Jasenovac koje je vidno odobrovoljilo optuzenog, nastavljeno je u vreme kad se nad Jugoslavijom ocekuju prve krstarece rakete NATO-a, domaci fudbaleri pakuju dresove za Beograd, a predsednik Tudjman i trojica generala Hrvatske vojske cekaju istragu zbog operacije "Oluja".

"Citava moja obitelj stradala je u koncentracionim logorima i da me nisu prepoznali kao svjedoka nikada ovdje ne bih sam dosao. Nisam materijalno zainteresiran za sudjenje, a s emocionalnim gubitkom najmilijih vec sam se pomirio. Ali dolaskom Dinka Sakica u ovu sudnicu, ponovo prozivljavam iste strahote, a srcani napadi postali su mi gotovo svakodnevni", rekao je u Zupanijskom sudu u Zagrebu sedamdesetsestogodisnji Jakov Finci, jedan od najvaznijih svedoka u procesu koji je danasnje hrvatsko pravosudje pokrenulo protiv bivseg zapovednika jasenovackog logora Dinka Sakica. Lice Jakova Fincija nije snimano tokom sudjenja, na njegov izricit zahtev. Ni njegova izjava nije usla u sudski zapisnik, a u njemu nema ni Fincijevog zgrazanja nad pismom koje je Sakic, jos pre ekstradicije iz Argentine, navodno uputio Ministarstvu pravosudja Republike Hrvatske. "Savjest mi je mirna!"

"Ministarstvo je to demantiralo", konstatovao je svedok Jakov Finci, "ali znam da Sakic u tom pismu pise kako u vrijeme njegovog zapovijedanja logorom tamo nije bilo ubijanja, a ja dobro znam da jeste." Finci je u logor deportovan kao devetnaestogodisnjak. U Sarajevu je uz oca izucio obucarski zanat i to mu je, kao "radno korisnom", spasilo zivot u Staroj Gradiski i Jasenovcu gde je prebacen u septembru 1944. godine. Dva dana pre nego sto je on stigao tamo je izvrseno javno smaknuce ilegalne grupe dr Mile Boskovica koji je stradao upravo kao zrtva logorskog zapovednika Dinka Sakica. Mada tu egzekuciju nije licno video, Finci je pred sudijom Zupanijskog suda u Zagrebu, Drazenom Tripalom, posvedocio da je prisustovao vesanju trojice Srba, optuzenih za pokusaj bekstva iz logora. Obeseni su na bandere, a Sakic, koji je od Fincija tada bio udaljen svega pet metara, prethodno je javno zapretio da je Jasenovac "hermeticki zatvoren" i da "ni ptica iz njega ne moze pobjeci".

Optuzeni Sakic raspolozeno je slusao svedocenja prezivelih logorasa. Odobrovoljila ga je izjava prvog svedoka, sedamdesetsedmogodisnjeg Dragana Rolera, koji ga pamti kao "kicosa" izglancanih cizama besprekorne uniforme, kao i prica sarajevskog Jevrejina Fincija o premestanju logorasa iz Stare Gradiske u Jasenovac. Inace, nepomicno lice nekadasnjeg jasenovackog zapovednika sve se vise rastezalo u neobicne grimase. U trenutku kad je Finci rekao da ga je ustaska straza, sprovodeci grupu logorasa na savskom nasipu, kundakom udarala u ledja uz povike "Ti si mucio Isusa", Dinko Sakic vise nije ni pokusavao da sakrije svoje dobro raspolozenje. Lica prekrivenog rukama uzivao je u sopstvenom smehu. "Optuzeni Sakicu, je l' se vi to smijete?", upitao je sudija Drazen Tripalo. "Oprostite, moram se smijati. Citat cu da ne bih slusao gluposti", glasio je odgovor.

Oni koji toga dana u sudnici Zupanijskog suda u Zagrebu nisu citali novine, mogli su da cuju da je ostareli Jakov Finci jedini od ukupno tri stotine ljudi deportovanih u Jasenovac, koji se posle rata vratio u Sarajevo. Posle strasne price o "zvonari", logorskoj zgradi koja je ime dobila po zvonima iz pravoslavnih crkava koje su ustase nakon rusenja tamo ostavljali, Jakov Finci zakljucio je da razlike izmedju ustaskog logora u Jasenovcu i nemackih koncentracionih logora, od Ausvica do Mathauzena, prakticno nije ni bilo. "Jasenovac jedino nije imao krematorij, jer ustase nisu mogle pogoditi 'pravu tehnologiju'", posvedocio je Finci opisujuci neuspesne pokusaje zloglasnog inzenjera Dominika Hinka Picilija da u logoru izgradi takvu pec u kojoj spaljena ljudska tela ne bi vonjala "sve do Zupanje". Logor bez tragova

Jakov Finci govorio je i o masovnim zlocinima nad hiljadu i dve stotine malisana iz srpskih sela na Kozari, koji su ubijeni u gasnim komorama Stare Gradiske, kao i o deci ubijenoj u Jasenovcu, za koju je zloglasni Ljubo Milos procenio da su, kao Srbi, nepodesni za prevaspitanje u ustaskom duhu. Kako je po dolasku u logor desetak dana radio u grupi "grobara", Finci se seca da je u vreme velikih logorskih likvidacija dnevno bilo sahranjivano i po tri stotine ljudi. Bili su to uglavnom Srbi i Jevreji, jer su Romi likvidirani vec 1941. godine. U prolece 1944. godine u Jasenovac je ponovo dosao Maks Luburic, inace polubrat Sakiceve zene Nade, bivse zapovednice logora u Staroj Gradiski, a tada je dogovarana i konacna likvidacija logora. "Svaki dan na smaknuce se odvodilo po stotinu ljudi, a vec ubijeni su ekshumirani da bi se unistili njihovi ostaci. Navece, 21. aprila 1945. godine citav logor je miniran i zapaljen. Dvadeset i prva srpska divizija koja je 2. maja 1945. u osam ujutro usla u Jasenovac tamo vise nije nasla nikakvih tragova", rekao je Jakov Finci, kljucni svedok iz optuzbe protiv jedinog zivog zapovednika nekog od koncentracionih logora Evrope u Drugom svetskom ratu.

Sezdeset godina kasnije, tuzilac Radovan Santek nije uspeo u pokusaju da utvrdi kriterijum po kojem su zatvorenici dovodjeni u logor. Takva prilika uskracena je i zagrebackom advokatu Cedi Prodanovicu koji u procesu protiv Dinka Sakica zastupa brata ubijenog lekara Mile Boskovica. Nekadasnji student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Dragan Roler, koji je kao "skojevac" odveden u Jasenovac i Staru Gradisku i tamo proveo pune tri godine, ipak je uspeo da posvedoci da su "Zidovi u logor dolazili jer su Zidovi, Srbi zato jer su Srbi, a s njima i citava kozaracka sela, dok su Hrvati-komunisti u pravilu bili neprijatelji". Sudija Drazen Tripalo posle toga izrekao je zabranu advokatu Prodanovicu da "postavlja pitanja koja nisu u neposrednoj vezi s dijelom radnje kaznenog djela kojim je ostecen brat osobe koju on zastupa".

"Bila je to samo jezicna figura, jer ja sam siguran da mogu postavljati pitanja i izvan konteksta dr Mile Boskovica", prokomentarisao je za NIN svoje javno protivljenje ovakvoj odluci Cedo Prodanovic. "Ako ne mogu pitati takve bitne stvari, sto da uopce pitam? Proslo je osam mjeseci da bi se netko ovdje napokon usudio postaviti takvo pitanje!", kaze Prodanovic. "Necu da me ovako ogranicavate u pitanjima", rekao je sudiji Drazenu Tripalu, najavljujuci nova ovlascenja rodbine postradalih ili prezivelih logorasa, s kojima ce se pojaviti na sudu. Za NIN je pojasnio da dokumentacija koju je do sada prikupio upucuje da su to uglavnom Jevreji i Srbi, a ocekuje i dodatnu dokumentaciju koja bi potvrdila da se radi o zlocinima iz vremena dok je Jasenovcem zapovedao Dinko Sakic. Prema secanjima svedoka Dragutina Rolera, u logoru je tada ubijeno cak deset hiljada ljudi. "Poduzetnik" bez posla

Jedan od neposrednih pokrovitelja masovnih egzekucija ovih se dana predstavio sudiji Zupanijskog suda u Zagrebu, porotnicima i domacoj javnosti kao "privatni poduzetnik" sa poslednjim prebivalistem u Argentini koji "u zadnje vrijeme nema posla". Optuznicu koja ga tereti za smrt barem dve hiljade ljudi i ratne zlocine protiv civilnog stanovnistva ispocetka nije najbolje cuo. U sudnici je objasnio da je to zato jer mu je lekar prepisao slusni aparat kojim je tek poceo da se koristi.

Proces Dinku Sakicu u Hrvatskoj je, kako se i ocekivalo, nastavljen upravo u vreme kada se nad Jugoslavijom ocekuju prve krstarece rakete NATO-a, a Hrvatska jos ne zna da li da svoje fudbalere pakuje za Beograd. Visak adrenalina koji su u drzavnoj upravi i predsednickoj kancelariji na Pantovcaku izazvale "uvredljive glasine" iz Haga, pokazuje da su dani smeha i zaborava za zvanicni Zagreb odjednom postali smrtno ozbiljni. Do smeha je jos jedino onima koji slabo cuju, a drzava odbija da im finansira slusni aparat sa lekarskog recepta.

ZORICA STANIVUKOVIC