2529, jun 17 1999

NEKRETNINE I RAT

KUCA NA RASKRSCU

Trziste nerkretnina je najbolji pokazatelj nacionalnih migracija u sukobima u Jugoslaviji. Neki Albanci napustaju Beograd, a srpskoj sirotinji sa Kosova, Kragujevac je poslednja stanica

Spretniji kosovski Srbi izdaju danas stranim novinarima trosoban stan u centru Pristine za 2 000 nemackih maraka, na rok od 10 dana. Jos spretniji bogati Albanci koji su, za razliku od vecine svojih sunarodnika, rat u Jugoslaviji gledali iz iznajmljenih apartmana u Skoplju, sad CNN-u naplacuju 12 000 dolara za koriscenje kuce od 700 kvadrata, za mesec dana.

To je visoka politika iz vizure trzista nekretnina: novinari su procenili da je ulazak trupa KFOR-a na Kosovo senzacija od 30 dana. Standovaci Srbi cekaju da se u naredne dve nedelje stvari razbistre pa da znaju da li da se definitivno pakuju ili ne. Sede kod tasti u Kosovu Polju i skupljaju pare za izbeglicke dane. Albancima kapital treba da obnove radnje koje su tokom rata demolirane.

Neko nestrpljiv, ko je pobedu shvatio drugacije, vec je pre nekoliko dana oglasio da stan u Pristini menja za Beograd, Novi Sad ili Nis. Pocetna cena kvadrata, 1 000 DEM. Zvali smo, ali vec nije bio na toj adresi.

Efekta 'Slavonija', kad su agencije za izdavanje stanova i promet nekretninama aktivno posredovale u masovnim preseljavanjima stanovnistva nece biti, tvrde svi sagovornici NIN-a. "Izbeglice s Kosova nece u Beogradu iznajmljivati stan. Ko ima srece, ici ce kod rodjaka, ko nema, u izbeglicke kampove", kaze Predrag Sljepcevic iz jedne beogradske advokatske kancelarije za izdavanje stanova.

Sljepcevic, i sam poreklom s Kosova, kaze da je u poslednjih nekoliko godina izdavao dvadesetak stanova koje su oprezni Srbi s Kosova kupovali ranijih godina. "Svi smo znali da ce se ovako zavrsiti. Samo su neki istrajavali dole, znajuci da su ovde obezbedili egzil", kaze on.

Imanja ostaju, prikolice putuju

U gotovo deset godina ratovanja na prostorima bivse Jugoslavije, agencije za nekretnine bile su jedan od najboljih pokazatelja za istrazivanje o menjanju nacionalne strukture stanovnistva u bivsim JU republikama. Hrvati, Srbi i Muslimani, najcesce pod pritiskom ekstremistickih politickih stranaka, trazili su svoj krov na manjoj vetrometini.

"Masovnog egzodusa kao iz Krajine nema, jer je na Kosovu i bilo malo Srba", kaze Sasa Stojadinovic iz "Poseda". Pogledajte te ljude koji stizu u kolonama ovamo i u Crnu Goru, kazu sagovornici NIN-a. Sve su natovarili na prikolice. Dole imaju imanje koje mozda vredi i milion maraka, kako rece jedan od izbeglih, reporteru TV Studio B, ali nemaju kes.

Agencije kojima se NIN obratio povodom ove teme ne registruju pojacan srpsko-albanski animozitet u Srbiji. Ipak, evo jednog primera selidbe iz Beograda. Jedan srpski policajac nedavno je od Albanca kupio stan u glavnom gradu. Cena ugovorena sa agencijom bila je 55 hiljada nemackih maraka, ali su se dve strane nagodile bez posrednika na 42 hiljade DEM. Policajac se vratio na Kosovo, a Albanac je negde nestao.

Poslove u kojima Albanci zele da prodaju ili kupe stan agencije najcesce odbacuju jer srpsko Ministarstvo za finansije ima diskreciono pravo da ugovor ne odobri pozivajuci se na klauzulu o narusavanju nacionalne strukture stanovnistva. "Samo Goranci nemaju tih problema", kaze Milan Lazic iz "Interdila".

Migracije Srba sa Kosova obelezile su poslednjih nekoliko decenija, i gotovo svaki grad u Srbiji ima svoje naselje doseljenika s Kosova. Opozicione politicke stranke u Srbiji upozoravaju da u najnovijem mirovnom planu za Kosovo ne postoji nijedna klauzula kojom se Srbima garantuje opstanak u pokrajini, a drzavna srpska televizija ne pokazuje kolone ljudi koji se povlace zajedno sa jugoslovenskom vojskom.

"Bilo je poziva sa Kosova, ali malo. Sirotinja se zaustavlja kod Kragujevca", kaze Slavica Jovanovic, vlasnik agencije "Korekt nekretnine".

Imovina je znak posedovanja i utemeljenja na jednom tlu. Jevrejima je godinama u mnogim zemljama zabranjivano da imaju nekretnine. Pre deset godina, Albanci su Srbima na Kosovu nudili astronomske cifre za kuce i njive.

Otkad su poceli da stizu politicki nagovestaji da ce Kosovo, ako ne formalno, a ono sustinski postati albansko, i cena nekretnina na tamosnjem trzistu se iz temelja izmenila. "Problem sa ljudima iz Pristine je sto tamo sada dobijaju nisku cenu za stanove, i ovde onda ne mogu da kupe nista odgovarajuce", kaze Branko Pasaric, vlasnik agencije "Pegaz", i navodi primer jedne zene, doktora, koja za stan u Pristini od 100 kvadratnih metara dobija 90 hiljada maraka. U Beogradu se za taj novac kupuje gotovo duplo manje kvadrata.

Odlazim i ne pitam

Ljudi koji su umorni od jednog koncepta politike koji vlada na ovom prostoru, ili ne veruju u izgradnju "boljeg i veceg" posto je u 70 dana rata Srbija vracena gotovo na sirotinjske godine posle Drugog svetskog rata, bili su tokom bombardovanja jedine musterije agencija za nekretnine. Ti poslovi dobili su pomalo eufemisticko ime - "hitne prodaje".

"Ima ljudi koji svoj stan prodaju za po deset do dvadeset hiljada maraka ispod cene, samo da odu sto pre", kaze advokat Radovan Ristanovic koji radi za agenciju "Trio".

To je bio trend u prvih mesec dana panike, sada i takvi prodavci cekaju bolje cene, objasnjava direktor "Jugobanke nekretnine" Goran Djuric.

U "Atlantiku" su, medjutim, bas prosle nedelje imali jednu takvu prodaju: 44 kvadrata na Vracaru, u Baba Visnjinoj ulici. Pocetna cena bila je 60 hiljada maraka, a ugovor je zakljucen na 60 hiljada DEM bruto. Pre rata, ovde je cena kvadrata iznosila i vise od 2 000 DEM ,a sad je posao zakljucen na 1 500.

Te stanove uopste i ne prodaju oni koji se iseljavaju. Deca su vec otisla, a sad roditelji prodaju stan da bi im poslali novac za zivot tamo, objasnjava Milosav Teofilovic, direktor agencije "Arus".

Trziste nekretnina, jedino autenticno jugoslovensko trziste, uz zelenu pijacu, radi kao seizmograf. Dusan Jovanovic iz "Springa", kaze da u poslednja tri meseca nije sklopio nijedan posao. Agencije koje su u toku rata prosto nestale sa novinskih stubaca, oglasile su se prosle nedelje u najtiraznijem oglasnom listu "Oglasi", ali se u dnevnim novinama, gde su nekada bile neprikosnovene musterije i dalje stidljivo pojavljuju.

"Prometa nema, ali interesovanje ipak raste", kaze Lazic.

Ko su retki kupci i prodavci? Odgovor na to pitanje daje jasnu socijalnu sliku posleratne Srbije. U dva meseca rata Srbija je, prema zvanicnim procenama, izgubila najmanje 100 milijardi dolara, ali ne i svoj bogat sloj.

Jedan sagovornik rekao nam je da je neposredno pred rat hteo da kupi stan u centru grada, ne da bi u njemu ziveo, vec da bi pametno investirao. Privreda je vec bila u teskoj recesiji i ulaganje u bilo kakav posao bilo mu je suvise rizicno, a analiza koju je napravio pokazala je da samo cena stanova u centru Beograda konstantno raste. Slucaj je hteo da su oba stana za koje je bio zainteresovan imala pogled na Generalstab, nedugo zatim tesko ostecen u bombardovanju. "Moja poslednja ponuda im je 20 maraka po kvadratu", kaze s dozom crnog humora.

"Stan s pogledom na Generalstab vredece isto onoliko koliko je vredeo i pre rata", kaze Ristanovic uz kratko objasnjenje - bombardovanje je prolazna pojava, kao i svaka druga.

Do pre nekoliko dana, Slavicu Jovanovic, cija je agencija smestena u Batajnici, zvali su ljudi sa svih strana pitajuci: "Da li ste sravnjeni sa zemljom?'". U stvari, kaze ona, najbolji stanovi u Rakovici i Batajnici sa centralnim grejanjem i atomskim sklonistem kostali su ranije 55, a sada 45 hiljada maraka, i to je jdina razlika.

Agencijama su se u protekla dva meseca javljali ljudi s viskom novca, koji su culi da su cene stanova pale za 30 do 40 odsto. "Prodavci drze cene, a kupci daju uzasno niske ponude. Hteli bi na brzinu da usicare", tumaci Natalija Micanovic, vlasnik "Minam nekretnina".

Stanove su, kazu u "Jugobanci", kupovale i beogradske firme jer je tokom rata potpuno stalo spoljnotrgovinsko poslovanje, a oni nisu znali sta da ucine s viskom dinara. "Za sedam dana ocekujemo da se ukine ratno stanje i da se sve manje vise vrati na normalu", prognozira Djuric.

U "Arusu" kazu da jos nema onog sirotinjskog sindroma iz 1992. i 1993. godine kad su ljudi prodavali vece stanove, kupovali manje, da bi od razlike nekako preziveli teska vremena. Kolege iz drugih agencija to demantuju. U "Springu" kazu da se sad prodaju samo mali stanovi od 20 do 25 hiljada DEM, na obodu Beograda. To su uglavnom seoska domacinstva, dodaju u "Atlantiku".

"Vracamo se na vreme 1994.godine kad je kvadrat kostao od 1 000 do najvise 2 000 DEM. To je elementarni zakon trzista jer je kupovna moc jako slaba. Cene su pale za 30 do 35 odsto, dugo smo ovde ziveli u uverenju da stanovi kod Saborne crkve treba da kostaju do 3 000 DEM. Ali, nije ovo Bec", kaze Zorica Pokrajac.

Ekonomska istorija, citana izmedju redova knjigovodstva agencija za nekretnine, pokazuje da su u vreme uspona "nuvo ris" (instant bogatasa) na ceni bili stanovi "salonci", s visokim tavanicama, kaminima i gipsanim ukrasima. Kad nije bilo gradskog prevoza, skromniji kupci su trazili da bar pet razlicitih autobusa staje ispred stana koji zele da kupe.

Podrum i odzak

U "Atlantiku" kazu da su ljudi "kao ludi" pred rat trazili samo stan sa centralnim grejanjem i terasom. "Sad, cim podignem slusalicu, pitaju 'A da li stan ima podrum i odzak?'", kaze Zorica Pokrajac. To je ocito trend koji prati sadasnju nervoznu kupovinu peci i sporeta na drva.

Sta trziste stanova prognozira o ekonomskoj buducnosti Srbije? Neki vlasnici agencija tvrde da su i pre rata ugovori o kupoprodaji stanova imali nize cene od onih koji su vidjani u oglasima, i da u ratu cene nisu stvarno pale, vec su samo i na stupcima novina postale realne. Drugi predvidjaju drastican pad, treci smatraju da treba najmanje tri do cetiri meseca da se situacija razbistri. "Vec sad su se cene oporavile i mozda su nize za nekih pet odsto u odnosu na predratna vremena", kaze direktor "Jugobanka nekretnine".

I evo opet nezaobilaznog upliva visoke politike."Sve ce zavisiti od toga da li ce Jugoslavija biti prosperitetna zemlja ili ne", objasnjava Teofilovic. "U vreme Ante Markovica u Beogradu se gradilo po 10 hiljada stanova godisnje, prosle godine jedva hiljadu. Ako u Srbiju dodje kapital i zemlja postane veliko gradilise novih kuca, cena postojecih stanova ce pasti." Ako se pokaze da je ovo zemlja iz koje treba bezati i cene ce, kaze ova teza, nadole.

TANjA JAKOBI



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.