CRNA GORA I SRBIJA

Draskoviceva izjava o planiranom pucu, Marjanovicev odgovor na predlozenu platformu o redefinisanju medjusobnih odnosa, tuzba protiv Bulatovica i nastavak plemenskih skupstina u Crnoj Gori najbolje svedoce o sadasnjim odnosima na liniji Beograd-Podgorica, koji nikako ne slute na dobro

Samo naivni u ovoj zemlji, ako ih jos ima, mogu da zamisle skoro fantasmagoricnu sliku kako nezavisni beogradski tuzilac, na zahtev crnogorskog, dize optuznicu protiv saveznog premijera Momira Bulatovica, a nezavisni beogradski sudija izvodi saveznog premijera na optuzenicku klupu zbog teskog krivicnog dela pripremanja drzavnog udara u Crnoj Gori. Oni realniji i pomalo zluradi, gest crnogorskog drzavnog tuzioca vide kao jos jednu farsicnu epizodu u politickom mecu sa tri protivnika i bez jasnih pravila igre izmedju Crne Gore, Srbije i savezne vlade.

Ulje na vatru vec razbuktalih uzajamnih optuzbi na relaciji Podgorica - Beograd dolio je lider Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic na TV Crne Gore izjavom da je sredinom aprila, u vreme napada NATO-a na SR Jugoslaviju, predlozeno u saveznoj vladi, ciji je potpredsednik tada bio, da se usvoji uredba koja bi "znacila vojnu okupaciju TV Crne Gore i potpunu okupaciju medija u Crnoj Gori". Draskovic je jos rekao kako je zahtevano da se predlog uredbe brzo usvoji zato sto je u momentu dok je citana, odjeknula sirena, a clanovi vlade obavesteni da hitno napuste zgradu "jer 150 aviona NATO-a leti prema Beogradu." On se tome, kako kaze, usprotivio, jer uredba "mirise na krvoprolice u Crnoj Gori" i "rusenje njene legalno izabrane vlasti".

Draskoviceva izjava je izazvala uzbudjenje i konsternaciju u crnogorskom politickom vrhu. I pored demantija koji je stigao od Saveznog sekretarijata za informisanje u kome se kaze da Vojska Jugoslavije "nije dobila zadatak da izazove unutrasnje sukobe", vec da je savezna vlada 25. aprila ove godine usvojila Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o organizovanju i izvrsavanju materijalne obaveze za koju su u saveznoj skupstini glasali i poslanici SPO-a. Uz to, Draskovic je ponovio svoju tvrdnju "da je savezni premijer na sednici od 25. aprila predlozio da se takva uredba,donese, uz obrazlozenje da je Crna Gora postala baza agresorskih medija i prepreka odbrani zemlje". Dodao je da je Bulatovic tom prilikom rekao da "policija u Crnoj Gori mora da bude pod komandom Vojske Jugoslavije ili je nece biti".

U polemiku se ukljucio i crnogorski premijer Filip Vujanovic tvrdeci da su u Podgorici znali da se u Beogradu priprema ne samo vojna okupacija vec i svrgavanje crnogorske vlasti. "Beograd u svom centru politicke moci to hoce i sada. Medjutim, izvesno je da sve to nema sanse da im uspije. Izvjesno je da je Crna Gora dovoljno jaka i da je medjunarodna zajednica sasvim jasna...",kaze Vujanovic u podgorickim "Vijestima".

Zanimljivo je da se u nedavnom izvestaju sa sednice Vlade Crne Gore kaze da je bezbednosna situacija u prvoj polovini ove godine, kada je, navodno, udar pripreman, bila povoljna,sto pokazuju statisticki podaci o padu kriminaliteta. Inace, ako je drzavni udar zaista pripreman u to vreme, ako za to postoje dokazi, izjave svedoka, a organizatori su gradjani iz Crne Gore, republicki drzavni tuzilac je jos tada morao da reaguje. Ili se priprema drzavnog udara u Crnoj Gori statisticki ne obradjuje...

Prve i konkretne reakcije iz pravosudnih organa stigle su tek sada, posle Draskoviceve javne izjave, ali sa novim konfuzijama i nedoumicama za koje se ne bi moglo reci da nemaju politicku podlogu. Polemicke varnice su sevnule izmedju Blagote Mitrica, predsednika Ustavnog suda Crne Gore, i Bozidara Vukcevica, drzavnog tuzioca Crne Gore. Dok predsednik crnogorskog Ustavnog suda tvrdi da utvrdjivanje cinjenica i vodjenje eventualnog krivicnog postupka protiv Bulatovica i savezne vlade nije samo nadleznost saveznog drzavnog tuzioca vec i republickih pravosudnih organa, drzavni tuzilac Crne Gore, drzeci se strogo formalnih nacela stvarne i mesne nadleznosti. Podneo je krivicnu prijavu Okruznom javnom tuziocu u Beogradu, a saveznog drzavnog tuzioca obavestio o tome, kritikujuci pri tom predsednika crnogorskog Ustavnog suda da ne poznaje dovoljno krivicnu materiju.

"Govoriti o pravnom sistemu SRJ, koji je potpuno srusen i obesmisljen, predstavlja pravni mazohizam", bio je odgovor Mitrica uz povratne packe kolegi Vuckovicu: "Kada se vec prica o zastiti ustavnosti i zakonitosti u Crnoj Gori, neka organi Tuzilastva Crne Gore sami preispitaju ostvarivanje te svoje ustavne funkcije u nekim dogadjanjima u Crnoj Gori od prije godinu i po dana, a koje su imale teske posljedice po zivot gradjana i imovinu drzave Crne Gore."

Sudija Mitric je verovatno hteo da podseti na dogadjaje posle mitinga, buna i incidenata ispred zgrade crnogorske vlade. Tada je drzavni tuzilac podigao krivicnu prijavu protiv Bulatovica i njegovih stranackih drugova, ali sve zavrsilo bez sudskog epiloga. Ubrzo je napravljen politicki mirovni sporazum izmedju Bulatoviceve i Djukanoviceve stranke i sve je bilo zaboravljeno.

Najnoviji potez drzavnog tuzioca Vukcevica jedva su docekali u Socijalistickoj narodnoj partiji, kako bi uzvratili udarac. Po recima Zorana Zizica, krivicna prijava protiv Bulatovica predstavlja pritisak politike i diktat rezima u Podgorici, da bi se skrenula paznja sa mafijaskih poslova i veza Mila Djukanovica i rezima sa italijanskom mafijom, o cemu se, kako kaze, uveliko pise, i da se SNP prikaze ne kao partija , vec kao teroristicka organizacija. "Nema nijednog aktiviste SNP-a koji nema krivicnu prijavu protiv naroda i drzave ili napada na ustavno uredjenje, dok, istovremeno, saradnja rezima sa onima koji su rusili nasu zemlju, ubijali nas narod, nije uoste zavredila paznju drzavnog tuzioca Crne Gore. To je ono sto ja nazivam kupljenom pravdom u dronjcima", kaze Zizic.

Eho "puca" stigao je i do crnogorske skupstine koja je, umesto zapocete rasprave Predloga zakona o crnogorskom drzavljanstvu, vanredno zasedanje nastavila raspravom o eventualnoj promeni drzavnog statusa Crne Gore i sprovodjenju referenduma kako bi se to ostvarilo. Nekako u isto vreme iz Beograda je stiglo i pismo (odgovor) premijera Mirka Marjanovica da je Platformu Vlade Republike Crne Gore o Osnovama novih odnosa Crne Gore i Srbije uputio saveznoj skupstini, ocenjujuci da ona pokrece pitanje promene Ustava SRJ. To je bila nova so na ranu, posto je poznato da crnogorska vlast smatra nelegalnim i nelegitimnim Vece republika savezne skupstine, a Vece gradjana neravnopravnim.

"Ocigledno je da vlada Srbije i zvanicnici te republike ne zele da se suoce sa problemima, vec pokusavaju da izbjegnu izjasnjavanje time sto ce to prebaciti saveznoj skupstini, racunajuci unaprijed da Crna Gora nece odustati od stava koji ima prema saveznoj administraciji", kaze Dragan Soc, ministar pravde Crne Gore. "Naravno, nije tesko pretpostaviti da ce nas optuziti kako nismo iskreno ni za kakav razgovor sa za to nadleznim organima. Mislim da je u pitanju providna taktika koju preduzima zvanicna Srbija i nema nikakvog razloga za posebnu nervozu. U sustini, nasa Platforma i nije namenjena ovom rezimu, jer da je ovaj rezim u Srbiji hteo da pravi bilo sta normalno i prosperitetno, ne bismo ni imali potrebe za ovakvim platformama. Ona je, u stvari, namenjena jednoj drugoj Srbiji, demokratskoj Srbiji koja ce biti spremna da razgovara sa demokratskom Crnom Gorom."

Posto je loptica vracena, postavlja se pitanje sta ce sada da ucini crnogorska vlast. Hoce li cekati na odluke savezne skupstine koju ne priznaje, jer u njenom radu predstavnici vladajuce crnogorske koalicije ne ucestvuju vec duze od godinu dana? Ili ce cekati da se promeni vlast u Srbiji? Ili ce, napokon, povuci neke korake ka samostalnosti?

"Sada predstoje konsultacije unutar vladajuce koalicije", izjavio je ministar Soc. "U sustinskom smislu stvari se krecu prema referendumu, koji ostaje kao jedna od mogucnosti da se razrese odnosi izmedju Srbije i Crne Gore; pitanje je samo kada, pod kojim uslovima i u kom kontekstu to treba uraditi."

Da se u javnosti ne bi shvatilo kako je glas vladajucih struktura, glas celokupne Crne Gore, probeogradski orijentisani Crnogorci poceli su da zakazuju plemenske skupove po Crnoj Gori kako bi se suprotstavili eventualnom izdvajanju Crne Gore iz SRJ. Tako su pripadnici plemena Gornja i Donja Moraca porucili crnogorskoj vlasti da Moracani nece priznati eventualno izdvajanje Crne Gore iz SRJ, kao i da crnogorska vlast mora "cuvati drzavni suverenitet i jedinstvo Crne Gore i Srbije". Moracka narodna skupstina je zakljucila da je "Crnoj Gori najbolje drzavno mesto u zajednickoj drzavi i bratskom zagrljaju sa Srbijom. Ukoliko bi se, po volji tudjina, Crna Gora neustavno izdvojila iz drzavne zajednice sa Srbijom, Moracani to ne bi priznali, niti bi pristali da zive u takvoj tudjinskoj Crnoj Gori, jer necemo sa onima koji nece brata za brata, nego hoce tudjina za gospodara..."

Moracka narodna skupstina je sedmi po redu skup koji je ovog leta odrzan u Crnoj Gori posto je crnogorska vlada predlozila Platformu za redefinisanje odnosa Crne Gore i Srbije.

Zato je crnogorska vlast i oprezna u svojim potezima, jer kada proradi plemenska krv, nece biti vazno ko je vise a ko manje kriv. Uostalom, svi su, ocito, svesni da to sto se sada desava ne sluti na dobro.

SLOBODAN IKONIC