U Zabrežju je upaljen fitilj Prvog srpskog ustanka. U specijalnom dodatku “Čitanka Prvog srpskog ustanka” izostavljene su istorijske činjenice.
Prva:
Godine 1803. februara meseca knez Aleksa Nenadović uputio je pismo austrijskom majoru u Zemun: “Pozdravlje tebi, gospodine Miteseru u Zemunu, od mene kneza Alekse i od Prote, da znate da smo mi ovde dahije pozavađali i oni će se skoro među sobom potući, zato molimo: pribavite džebane i oficira, a vojske dosta imamo, da nam pomognu da dahije oteramo odavde. Ako tome pismu ne verujete, pitajte bazrđan-bašu Petra Ičkoliju ili Janka Zazića iz Skele i Eladiju Markovića iz Zabrežja, oni će vam iz usta sve kazati...”
Aleksin kurir je na zagonetan način izgubio ovo pismo u Zabrežju na skeli, prelazeći u Austriju.
To pismo je preko bega Gazija došlo dahijama u ruke. Posle čitanja ovog pisma dahije uhvati panika, na predlog Kučuk Alije izvršiše seču knezova i viđenijih Srba. Dana 23. januara 1804. godine počela je seča knezova. Ustanak je podignut 15. februara 1804. godine.
Druga:
Trinaesti dan po dizanju ustanka knez Aleksin sin, prota Mateja Nenadović (28. februara), dolazi u Zabrežje u kome piše istorijsko prvo srpsko diplomatsko pismo u kome obaveštava austrijsku carevinu i princa Karla i ceo svet da se Srbija digla na ustanak protiv Turaka. Zabrežje je kolevka srpske diplomatije.
Momčilo-Moci Srećković,
Zabrežje