Arhiva

Američki san

Vesna Knežević Ćosić | 20. septembar 2023 | 01:00
Američki san


Prošlonedeljni izbor Satje Nadele (46) za izvršnog direktora Majkrosofta, s razlogom je izazvao interes u celom svetu, jer je reč o korporaciji koja posluje u 85 zemalja, ima 100.000 zaposlenih, kapital od 78,94 milijarde dolara i smatra se trećom najuspešnijom kompanijom svih vremena, koja kupuje u proseku šest kompanija godišnje, a među svojim zaposlenima ima tri milijardera i 12.000 milionera.

To što je na čelo Majkrosofta došao indijski stručnjak, nije iznenadilo IT branšu, jer se o izboru spekulisalo mesecima. Magazin Wired ga vidi kao najsličnijeg Bilu Gejtsu, zbog razumevanja tehnološke i poslovne strane kompanije, a svetski eksperti imaju samo reči hvale. Top analitičar DŽejms Staten procenjuje da Nadela može da promeni kompaniju na najbolji način, a DŽejson Hofman, potpredsednik Eriksona, koji se godinama takmičio s Nadelom u kloud inženjeringu, karakteriše ga kao blagodet za kompaniju.

Zapravo, za Stivom Balmerom, bivšim izvršnim direktorom Majkrosofta, niko ne žali, zbog teškog karaktera i potrebe da zadrži potpunu kontrolu nad ljudima. I dok se Balmeru na dušu stavlja greh da je kriv što je kompanija bila neviđeno spora u nalaženju uporišta u oblaku i mobilnim tržištima, od Nadele se očekuje da podstakne tehničke umove, jer ima izraziti osećaj za timski rad. Satja Nadela je pravi čovek koji će voditi kompaniju, kaže Bil Gejts i objašnjava: On poseduje jake inženjerske veštine, jasnu poslovnu viziju i sposobnost da ujedini ljude.

Novi lider Majkrosofta u Ameriku se doselio iz Indije 1988, s inženjerskom diplomom u džepu, da bi šest godina kasnije postao izvršni potpredsednik Microsoft Cloud and Enterprise grupe, praćen dobrim glasom da je tehno genijalac s osećanjem za ljude. Nadela, međutim, svoj uspeh objašnjava preko kriketa, sporta koji je zavoleo kao srednjoškolac u Indiji. Ima toliko podzapleta u kriketu, to je kao da čitate ruski roman. Školovan u Indiji, Nadela je magistrirao informatiku na Univerzitetu Viskonsin, gde još uvek pamte kako je spavao u vreći za spavanje u laboratoriji. Tako štediš vreme, kaže doktorand sa MIT-a i objašnjava da mnogi ambiciozni studenti prespavaju ispod stola u univerzitetskim laboratorijama zato što tako ne gube vreme na odlazak kući, jer rade do kasnih sati, a nastavljaju u rano jutro.

Iako Nadelin uspeh zvuči kao američki san, valja reći da u Sjedinjenim Državama ima oko 2,82 miliona Indijaca (oko 0,9 odsto populacije, otprilike kao Turaka u Nemačkoj). Studija Djuk i Berkli univerziteta izveštava da su indijski doseljenici osnovali u SAD više tehnoloških kompanija između 1995. i 2005. nego imigranti iz Britanije, Kine, Tajvana i Japana zajedno, da je trećina inženjera u Silicijumskoj dolini indijskog porekla, a sedam odsto direktora hi-tech firmi u ovoj regiji su Indijci. Dalje, dok od ukupnog broja stanovnika SAD starijih od 25 godina, njih 28 odsto ima visoku ili višu školsku spremu, kod građana indijskog porekla taj broj je čak 71 odsto (Japanci 43,7 odsto, Jevreji 59 odsto). Američki Indijci dobili su i pet Nobelovih nagrada (tri za fiziku, medicinu i ekonomiju). Liste uspešnih Indijaca u različitim oblastima, te IT industriji i nauci su nepregledne: počev od oca optičkog vlakna, preko dizajnera pentijum čipa, do kopronalazača USB-a, osnivača robotike na Karnegi Melon, izumitelja imejla, pronalazača gen-radar tehnologije i mnogih drugih.

Iako su svi ovi podaci svima dostupni, uspeh Satje Nadele se na srpskom veb-nebu bestidno komentariše i neskrivenim govorom mržnje, poput od toliko ljudi oni dovedoše Zigeunera, do rasističkih zaključaka kako dovođenje Indusa na čelo Majkrosofta govori o kraju belog čoveka i rastu azijske civilizacije! Što je najgore, ovo đubre od komentara ne smeta moderatorima, pa ga i ne brišu.

Smartfon sa tri SIM kartice

LG je predstavio novi smartfon Optimus L1 II Tri sa ekranom od 3 inča, rezolucijom od 240x320 piksela, 512 MB radne i 4 GB interne memorije, kamerom od 2 MP. Optimus L1 II Tri podržava tri SIM kartice, a radi sa Android operativnim sistemom u Jelly Bean 4.1.2 verziji. Košta 127 dolara.

Nagrada za hakere

Gugl i ove godine organizuje takmičenje u kome bezbednosni stručnjaci pokušavaju da provale u Guglov operativni sistem Chrome i za to bivaju novčano nagrađeni. Ovogodišnji nagradni fond je 2,7 miliona dolara. Učesnici će zavisno o podvigu biti nagrađeni sa 110.000, odnosno 150.000 dolara, a svi koji pronađu posebno impresivne ili iznenađujuće greške u sistemu, biće dodatno nagrađeni.