19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
Ako su krupne političke promene, kao kvalitativno nov zbir pojedinačnih života, istorijski važnije od ličnih uspeha, čini se da će posle velikog lanjskog događaja kada je Evropska unija uz 15 dotadašnjih članica obuhvatila još 10 novih država i pomerila granice gotovo do Azije, stari kontinent i u godini koja je započela imati glavnu ulogu u razvoju civilizacije, jer će dalje i manje-više uspešno nastaviti temeljne i strateške integracije.
Predstoji serija nacionalnih referenduma za ratifikaciju Evropskog ustava, po čijim bi normama, objašnjenim na skoro 300 stranica, EU trebalo da postane više demokratska, efikasna i poštena nego što je bila dosad. Niz izjašnjavanja počeće u Španiji 20. februara, a slediće Holandija i Francuska.
Mađarska i Litvanija već su u parlamentima prihvatile Ustav, ali većina ostalih članica pažljivo bira pogodne datume, a najsumnjičavije - Velika Britanija i Danska - planiraju da referendum zakažu tek 2006. godine.
Većina građana Evrope načelno odgovara u anketama kako su spremni za usvajanje ustava i da postoji svest da su reforme nužne da bi EU mogla dobro da funkcioniše, ali jedva trećina glasača ocenjuje da je dobro informisana o sadržaju tog dokumenta.
Najverovatnije će većina država na kontinentu biti za novu evropsku konstituciju, a potom će - na kraju - i vlada u Londonu smoći hrabrost da sličan predlog iznese pred svoje birače.
Doduše, u maju su izbori u Velikoj Britaniji i taj događaj će svakako prevazići nacionalni značaj, najpre zato što je sadašnji premijer Toni Bler, po mnogim mišljenjima, nerazumno preterao u podršci DŽordžu Bušu. Posle nekoliko izrazito vrućih slučajeva, vezanih za motive britanske vlade i za javnost njenih postupaka na početku rata u Iraku, Bler i laburisti će možda morati da plate svom biračkom telu, a time i dugoročno komplikuju situaciju u Evropskoj uniji.
Evropa se i dalje samo bespomoćno nada da će Buš, koji sledećeg meseca dolazi u posetu, promeniti politiku, pri čemu svetski mediji i velike sile ocenjuju da poslednji dani januara, kad treba da se održe izbori u Iraku, mogu biti najvažniji datumi u godini. Rat, naravno, neće prestati 30. januara, niti će se američki vojnici sutradan povući sa Bliskog istoka, ali će se pokazati ishod “oksimoronske situacije” u kojoj se kampanja vodi uz ofanzive i atentate s desetinama žrtava dnevno, a glasanje se obavlja pod okupacijom i sa marionetskom, kvislinškom vladom.
Za EU će ove godine biti važan i oktobar, kada počinju pregovori sa Turskom o učlanjenju. Ali, pravac razgovora već će do tada, na neki način, biti određen stavovima Evropljana na referendumu o ustavu zajednice.
R. Pocin
20.05.
2024.
Novosadski izbori predstavljaće i svojevrsni politički ogled u smislu kako bi glasanje moglo da izgleda da se opozicija nije podelila.
20.05.
2024.
Smrt iranskog predsednika otvorila je put sinu Alija Hamneijja da postane novi vrhovni vođa Irana
20.05.
2024.
Među okupljenim liderima krajnje desnice bili su Marin Le Pen, Viktor Orban, Đorđa Meloni, Havijer Mileji...
20.05.
2024.
Zahtev glavnog tužioca MKS-a razmotriće veće sudija Međunarodnog krivičnog suda
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi