Bez RS nema ni BiH

Nakon petogodišnjeg opozicionog staža Milorad Dodik se vratio na mesto premijera Republike Srpske. Za razliku od ranije, kada je samo snagom svoje ličnosti nadoknađivao hendikep što je bio na čelu najmanje partije u vladajućoj koaliciji, sada je njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata u ekspanziji, ubedljivo je najjača partija nove parlamentarne većine, a on sam deluje zrelije i odmerenije. U razgovoru za NIN najavljuje vreme u kome će se voziti “trista na sat”.

Na pitanja da li je politički mudro preuzimati vlast samo sedam meseci pre redovnih izbora i šta se realno može uraditi u tako kratkom roku, ima spreman odgovor: “Razumijem da većina tako misli jer svi racionalni razlozi govore da je ovo veliki rizik. Znam da je najlakše bilo sjediti, bilježiti greške mojih prethodnika i čekati izbore u oktobru koje bismo mi sigurno dobili. Ali, politika je uvijek i svugdje rizik, a ja nisam čovjek koji čeka zicer. Republika Srpska se u svakom pogledu već duže vrijeme kotrlja nizbrdo i kad sam osjetio da možemo srušiti prethodnu vladu, odlučili smo u SNSD-u da preuzmemo odgovornost jer imamo jasan program i ljude koji nas mogu iščupati iz beznađa.”

Koalicija koja stoji iza vašeg kabineta je prilično šaroliko društvo, programski su partije vrlo udaljene – od onih koje traže ukidanje RS do onih koje bi želele još jače entitete a što slabiju BiH. Kako to mislite u praktičnom delovanju da pomirite?

- Možda to tako izgleda sa strane. Ali, provodiće se program vlade i ono što sam rekao u ekspozeu. Evo, da uzmemo Stranku demokratske akcije – njima se, recimo, ne dopada postojanje RS. Ali, oni imaju jednog ministra i zar mislite da jedan ministar može kreirati politiku vlade. Nemojte biti naivni, znaju to i u SDA! Učešće svih ovih partija u vladi praktično osnažuje RS, daje joj dodatni legitimitet.

Kad poredite ono vreme, 1998, kada ste prvi put došli na premijerski položaj, i ovo danas, kako vidite prioritete?

- Tada sam smatrao da je apsolutni prioritet međunarodno otvaranje i afirmacija RS. To sam radio i, mislim, dosta uradio. Sad smatram da je najvažnije pokazati pesnicu organizovanom kriminalu i banditima koji su okupirali institucije i ne dozvoljavaju razvoj Republike.

To se čuje u predizbornim kampanjama od svih političkih opcija i uvek od opozicije, ali do sada nije bilo bogzna kakvog uspeha. Kako to mislite da izvedete za samo sedam meseci?

- Svi ministri su spremni i odlučni da nam to bude prvi posao. Evo, već na prvom narednom zasjedanju Parlamenta ponudićemo set zakona koji će obezbijediti munjevit obračun sa organizovanim kriminalom i kriminalizovanim institucijama. I postojeći pravni okvir je pružao mogućnost takvog obračuna, ali nije bilo volje jer je dio institucija kriminalizovan, kao i veliki broj ljudi koji u njima rade. A mi ćemo dodatno ponuditi formiranje specijalnog odjeljenja tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala. Dalje, prevrnućemo svaki ugovor o privatizaciji preduzeća i banaka, kao i drugih poslovnih aranžmana. Imamo situaciju da su ljudi kupovali po desetak preduzeća ni za kakve pare pa su onda otpustili radnike, ugasili proizvodnju i sad višestruko zarađuju na prodaji tih poslovnih prostora. Misle da su jedino oni pametni, a svi mi drugi budale. E, neće moći! Ili, drugi primjer, u “Elektrokrajini”, a riječ je o državnom preduzeću, gubici na elektromreži su čak 42 odsto. To je bezočna krađa, banditizam koji ćemo razbiti. Ako neće tužilaštvo, hoću ja, kao premijer, posjetiću tog direktora narednih dana i, ako treba, prevrnuću mu sto i reći – ne može tako, a ne možeš ni ti na tom mjestu više.

Očekujete li otpore tim merama koje planirate?

- Očekujem da će se kriminalci dodatno organizovati, ali mi smo pripremili specijalne akcije protiv njih. Videćemo ko je jači! Biće otpora i u pravosuđu, tužilaštvima. Razumijem ja njih kad govore o nezavisnosti. I to je u redu. Ali, da li je u redu da oni, preciznije neki od njih, ne rade svoj posao a prosječno primaju hiljadu sedamsto evra mjesečno. Da vam opet to dokažem primjerom. Evo, sudija u Trebinju dosudio odštetu u jednoj tužbi od 36 miliona maraka, a u kasnijem postupku ta odšteta je pala na milion maraka. I taj sudija i dalje mirno radi kao da se ništa nije dogodilo. Još jedan primjer; sudskom presudom dokazano je da je Momčilo Mandić na nezakonit način privatizovao trebinjski “Autorad”, a tužilaštvo sad ne goni po službenoj dužnosti ljude iz državnih organa koji su mu to omogućili. Ukoliko, dakle, sudovi i tužilaštva budu pasivni u borbi protiv kriminala i korupcije, predložiću zakon po kojem će im se plate smanjiti deset puta, pa neka onda galame kako im je ugrožena nezavisnost, kako to nije demokratski. Kako će oni ovo shvatiti, ne znam, ali ozbiljno mislim baš tako da uradim.

Najavili ste i brojne smene u institucijama?

- Pozvao sam i pozivam sve imenovane funkcionere – od pomoćnika ministara do direktora raznih agencija i državnih preduzeća i druge – da podnesu ostavke. Počinjemo reviziju, neki će ostati, većina neće. Taj posao će biti gotov do kraja marta. Možda će nam reći da je nezakonito, ali će se tako uraditi pa neka oni dokazuju da mi nismo u pravu. Nakon funkcionera slijedi veliko provjetravanje u administraciji. Nećemo ljude terati na ulicu, ali uvodimo na te poslove mlade ljude, moderno obrazovane, spremne na rizik.

A beg iz siromaštva, ofanzivniji ekonomski razvoj – i to obećavate?

- Sve ovo prethodno biće izvedeno munjevito. A što se tiče ekonomskog razvoja, on se neće značajnije osjetiti za ovih sedam mjeseci, ali mi računamo da na izborima sigurno pobjeđujemo i nastavljamo od oktobra i u naredne četiri godine ono što ćemo započeti. Ozbiljnijim pristupom privatizaciji i obračunom sa kriminalom već će se otvoriti prostor za brži razvoj. Dalje, mi imamo timove ljudi koji umiju donijeti boljitak i u postojećim uslovima. Dalje, važno je znati da je Republika Srpska na prostorima bivše SFRJ ubjedljivo najmanje zadužena po stanovniku. Dakle, tražićemo svjež kapital na finansijskom tržištu. Uskoro formiramo i državnu razvojno-investicionu banku preko koje će se upravljati razvojem. Mi, kao što znate, nemamo nijedne državne banke, naši prethodnici sve su postojeće privatizovali za male pare, neke i za samo jedan evro. Sad ćemo to ispraviti, a sa MMF-om imaćemo ozbiljne razgovore na tu temu – nije pošteno da nam nameću uslove kao nikome jer smo mi, ponavljam, najmanje zaduženi na prostoru bivše SFRJ, pa i šireg okruženja. Tu sam veliki optimista.

Ovo je vreme kad se u BiH vode ozbiljni razgovori o promenama Ustava. Izlaskom iz opozicije preuzeli ste na sebe i odgovornost na tom planu?

- Prvo vam moram reći da ovi višemjesečni pregovori ključnih lidera protiču na nacionalnim pozicijama. Jednostavno, bilo koji narod da uzmete, jednako govore oni koji dolaze iz socijaldemokratskih opcija ili iz ekstremno desnih partija. To pokazuje kakvo je stanje u bosanskohercegovačkom društvu, ali šalje i neku vrstu poruke međunarodnoj zajednici koja govori o nekakvom velikom napretku ovdje. Ali, iskreno se nadam da će se i ovaj posao uskoro okončati, da će strasti splasnuti kako bismo se svi mogli vratiti normalnom poslu, da bolje živimo.

Pregovori su s vremena na vreme vrlo dramatični. Kako će se sve okončati?

- Pogotovo u startu je bilo dosta nesporazuma. Bilo je pokušaja da se Republika Srpska potpuno ukine ili znatnije devastira. Ja sam uporno objašnjavao da BiH nema šansu na dug rok ako neko misli da može ukinuti RS. I još sam objasnio da to nije stvar nas političara već najšire javnosti. Rekao sam – evo, za mene nije sporna BiH, ali samo pod uslovom ako nije sporna ni RS. Bilo je različitih pritisaka, i diplomatskih i drugih. Ali, mislim da je prevladala realnost i da smo pred prihvatljivim rješenjima za sve.

Može li malo konkretnije, ima li osnova za strah od majorizacije brojnijih naroda nad onim drugim?

- Pa, evo, rješavali smo poziciju Predsjedništva BiH, Parlamenta i Savjeta ministara. Predsjedništvo se ukida, a umjesto toga dobijamo predsjednika i dva potpredsjednika koji će se rotirati svakih šesnaest mjeseci. Mislim da je tako očuvana ravnopravnost. U Parlamentu će i dalje postojati dva doma – Predstavnički i Dom naroda. U Predstavničkom domu se zadržava model entitetskog glasanja. Dakle, u minimalnoj većini, koja će, po svoj prilici, biti 44 poslanika, mora biti i najmanje jedna trećina poslanika iz RS. Dakle, tu je sačuvan subjektivitet RS. U Domu naroda, čija je nadležnost vitalni nacionalni interes, uvijek će se moći pokrenuti taj mehanizam za određena pitanja. To je, dakle, zaštita nacionalnog interesa. Mislim da je nađeno pravedno i pošteno rješenje koje može uvijek zaustaviti majorizaciju. Naravno, ukoliko budemo birali razumne ljude. Savjet ministara će imati 11 ministarstava, više će ličiti na vladu nego na ono što je u Dejtonu kreirano, ali to je potreba na putu evropskih integracija. I, još, uveli smo ovim princip podijeljene nadležnosti. Recimo, postoji Ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH, ali i na nivou entiteta.

Vi ste, dakle, zadovoljni, javnost u RS, međutim, nije. Kako to tumačite?

- LJudi su prilično isprepadani, nemaju ni dovoljno informacija, a mnogo šta se može razumjeti samo na ekspertskom nivou. Dobro, dio razloga možda leži i u činjenici što se zaista neke nadležnosti prenose na nivo BiH. Odbrana, recimo. Ali, mi živimo u takvom svijetu i u takvom vremenu. Usput, ja mislim da niko u BiH ne može upotrijebiti vojsku bez NATO-a i drugih međunarodnih bezbjednosnih struktura. Ima straha i za policiju, ja mislim da to nećemo izgubiti. Sve u svemu, prilično sam zadovoljan jer smo mi iz RS na odmjeren i pametan način dodatno međunarodno afirmisali i učvrstili Republiku, bili smo dio rješenja a ne dio problema. Ne možemo mi očekivati da se sada otvaraju ambasade u Banjoj Luci, ali možemo, i ja to već imam, dolazak ambasadora koji hoće da uspostave ekonomsku saradnju sa Vladom RS, a šta je to drugo nego priznavanje i davanje legitimiteta.