19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
Ograničen novinski prostor ne dopušta podrobniju analizu „Zakonskih inicijativa” državnog sekretara gospodina Aleksandra Čotrića, publikovanih u NIN-ovom separatu 4. maja tekuće godine. Označen kao jedan od najznačajnijih uspeha Ministarstva za dijasporu, Zakon o olakšanom sticanju državljanstva sa svim nepoželjnim posledicama rezultat je trulih postizbornih nagodbi i ulaska političkih marginalaca u važne državne institucije. Ako samo delimično razotkrijemo opšta mesta Zakona... ukazaće se kao u krivom ogledalu njegova deformisana suština koncipirana bez dubljeg poznavanja problema kojim se bavi i trunke društvene odgovornosti. Manje je zlo što najveći deo „inicijativa” pripada već poodavno širokom korpusu predloga i zahteva dijaspore kodifikovanih Programskim načelima FORUMA SRPSKE DIJASPORE iz Minhena, dok je znatno veći problem usvojeni Zakon „liberalnih odredbi”, ponižavajući za državu i obesmišljenu instituciju državljanstva svedenu na banalno potpisivanje izjave kojom podnosilac priznaje Srbiju za svoju novu otaybinu i skraćenim postupkom stiče status državljanina. Pitanje državljanstva na Zapadu u većini liberalno-demokratskih država danas nije samo jednostrano iskazana želja podnosioca zahteva verifikovana testovima poznavanja jezika, istorije, političkog uređenja, opšte kulture itd. već i interesa države i njenih planiranih potreba. Pod pritiskom MZD, usvojeni Zakon prenebregava sve to i dopušta svakom namerniku bez obzira na poznavanje jezika, kulture, tradicije, običaja da postane državljanin Srbije, možda motivisan nekim nečasnim ili kriminalnim razlozima. Zakon o olakšanom sticanju državljanstva je u svojoj suštini antidemokratski jer novopečene državljane diskriminiše ne nudeći im mogućnost upražnjavanja jednog od osnovnih ljudskih prava, prava da biraju i budu birani. Sa druge strane, dovodi mnoge naše bivše građane, posednike stranih pasoša, u iskušenje praktično ničim neuslovljene reintegracije, a samim tim u ozbiljnu opasnost gubljenja stečenog statusa u zemljama boravka sa svim zamislivim negativnim posledicama.
Optimističko očekivanje da će u narednim mesecima i godinama stotine hiljada ljudi pohrliti u Srbiju u najmanju ruku je neozbiljno. Da se nekim čudom obistine reči državnog sekretara, već sada preopterećeni socijalni, zdravstveni i obrazovni sistemi i postojeća infrastruktura doživeli bi kolaps u ambijentu ekonomske i političke krize sa nepredvidljivim posledicama. Mnogo jače, uređenije i politički stabilnije države koriste instituciju državljanstva kao regulator „dotoka” pored drugih i sopstvenog etnosa, držeći se strogo pri tom svojih demografskih i privrednih potreba. Pitanje je, dakle, kome sve to treba, ako ne „inicijatorima” kako bi stvorili privid intenzivnog aktivizma pravdajući sopstveno postojanje i arčenje narodnih para dok Zakon o olakšanom sticanju državljanstva u postojećoj formi iziskuje neodložnu i hitnu reviziju pre nego što šteta bude veća od koristi.
Miodrag Kreculj,
predsednik Foruma srpske dijaspore
Minhen
20.05.
2024.
Novosadski izbori predstavljaće i svojevrsni politički ogled u smislu kako bi glasanje moglo da izgleda da se opozicija nije podelila.
20.05.
2024.
Smrt iranskog predsednika otvorila je put sinu Alija Hamneijja da postane novi vrhovni vođa Irana
20.05.
2024.
Među okupljenim liderima krajnje desnice bili su Marin Le Pen, Viktor Orban, Đorđa Meloni, Havijer Mileji...
20.05.
2024.
Zahtev glavnog tužioca MKS-a razmotriće veće sudija Međunarodnog krivičnog suda
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi