Ćirilica – latinica

Spadam u čitaoce koji ne primjećuju da li čitaju ćirilicu ili latinicu. Mislim da će biti velika greška ako se Srbi potpuno odreknu upotrebe latinice. Posjedovati dva pisma može biti samo bogatstvo – nikako mana.

NIN pratim (sa prekidima u vreme kada se na ovim prostorima nije mogao nabaviti) duže od 50 godina. Nažalost, od kako se tekstovi slažu i prelamaju na računaru, u NIN-u primjećujem skoro u svakom broju “štamparske” greške uvijek istoga tipa. O čemu se radi?

Kako znam nešta o računarskoj tehnici, meni je jasno da se većina tekstova za NIN piše latinicom, a onda se koristi neki od programa za “prevođenje” i tekst jednostavno “prevede” na ćirilicu. Međutim, mnogi to ne znaju.

U tome “prevođenju”, nažalost, neminovno dolazi i do grešaka. U početku primjene računara pri slaganju i prelomu tekstova (prije petnaestak godina) to su bile grube greške upotrebe slova nj umjesto nj, lj umjesto lj i dž umjesto y, slova y – ili nekog drugog, što zavisi od fonta kojim se piše, i tastature koja se koristi pri pisanju – umjesto znaka navoda (“). Greške toga tipa čitalac je primjećivao ali je i pored toga mogao da čita i razumije tekst. Na sreću, ove greške može računar sam da primijeti i ispravi tako da ih danas praktično više nema.

Međutim, ima dijelova u latiničnom tekstu kada računar ne može da vidi da pri “prevođenju” pravi grešku. To je slučaj kada se u latiničnom tekstu, koji će se računarski “prevoditi” na ćirilicu, koriste rimski brojevi i posebno kada se upotrebljavaju strane (danas najčešće engleske) riječi i rečenice napisane latinicom. Čitalac, koji ne zna porijeklo takvih grešaka, smatra da je u pitanju štamparska greška i najčešće uopšte ne razumije takav tekst jer, na primjer, umjesto godine 1989. (napisane rimskom notacijom MCMDCCCIX) u tekstu će se pojaviti MCMDCCCIY ili umjesto “The Nenj York Times” u “prevedenom” tekstu piše “The Nenj ?ork Thimes”.

Nažalost, NIN nije imun na ove vrste grešaka i praktično u svakom broju na nekoliko mjesta pojave se takve nerazumljive šifre. Ima li lijeka tome? Teško – ako se sve prepusti samo računaru. Čovjek – korektor još uvijek je potreban. Očito je da u NIN-u nakon pregleda latinične verzije više ne pregledaju i ćirilični tekst jer inače se ovakvi propusti ne bi ponavljali. NIN su novine koje imaju i tradiciju i ugled.

Dr Pavle Kaluđerčić,

Sarajevo