Arhiva

Poziv na zakon

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00

U zgradu Predsedništva Srbije na Andrićevom vencu pre skoro mesec dana (23. oktobra) stiglo je pismo upućeno iz Centralnog zatvora u Beogradu. Pismo je predsedniku Srbije Borisu Tadiću uputio uhapšeni predsednik Trgovinskog suda u Beogradu Goran Kljajević.

Kljajević je, da podsetimo, uhapšen 12. aprila ove godine, u sklopu policijsko-tužilačke akcije protiv tzv. stečajne mafije. U optužnici, podignutoj 12. oktobra, Goran Kljajević označen je kao jedan od organizatora kriminalne grupe koja je, kako se navodi, državna preduzeća u stečaju preprodavala po bagatelnim cenama, oštetivši državu za preko 50 miliona evra.

Od momenta hapšenja Goran Kljajević nalazi se u pritvoru.

Tvrdeći da je uhapšen protivzakonito i da ga mimo zakona drže u pritvoru, Kljajević se već žalio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. U pismu predsedniku Tadiću, pak, bivši predsednik Trgovinskog suda u Beogradu navodi drugu vrstu prigovora – da je čitav postupak koji se vodi protiv njega nezakonit, budući da je potekao od Republičkog javnog tužioca Slobodana Jankovića kome je, kako se navodi, radni vek istekao te su zbog toga sve odluke koje je potom doneo pravno ništavne.

Formalni prigovori ovog tipa deo su uobičajene taktike advokata odbrane, koji optužnicu najpre napadaju sa ove – formalno-pravne – strane. Takve prigovore, u krajnjoj liniji, ceni nadležni sud. A Vrhovni sud je dosad već odbacio sve prigovore Kljajevićeve odbrane na dosadašnja produženja pritvora. Međutim, iz toga što se Kljajević u ovom slučaju obratio predsedniku Srbije, a ne Specijalnom ili Vrhovnom sudu, može se zaključiti da je ovde, pre, reč o potrazi za političkom, a ne pravnom zaštitom.

Dnevni list “Pres”, inače, objavio je pre nekoliko dana da je predsedniku Srbije Goran Kljajević uputio još jedno pismo, u kome navodi da je sve što je radio, radio po nalozima tri člana bivše Vlade Srbije. Do potvrde ove informacije, međutim, NIN nije uspeo da dođe.

Pismo Gorana Kljajevića predsedniku Borisu Tadiću prenosimo u celini.

Borisu Tadiću

Gospodine Predsedniče,

Obraćam Vam se navedenim pismenom kako biste, u skladu sa ovlašćenjima iz člana 83. Ustava Republike Srbije, preduzeli mere radi obezbeđenja zakonitog rada državnog organa – Republičkog javnog tužilaštva, te upozorili Vladu Republike Srbije da je rad tog državnog organa ugrožen.

Odbor za pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srbije, u skladu sa članom 48. Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srbije, podnosi predloge odluka o prestanku funkcije, odnosno razrešenju javnih tužilaca, i to na osnovu člana 180. istog Poslovnika, na osnovu obaveštenja nadležnog organa. Ministar pravde Vlade Republike Srbije podneo je obaveštenje o prestanku funkcije republičkog javnog tužioca, Slobodana Jankovića, zbog navršenja radnog veka. Predlog odluke o prestanku funkcije republičkog javnog tužioca od strane Odbora za pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srbije još nije podnet.

Povodom navedenog obaveštenja, a s obzirom na to da je pred Okružnim sudom u Beogradu, Posebnim odeljenjem, u toku krivični postupak protiv mene kao okrivljenog, u predmetu K.P. br. 11/06, u kojem mi se pripisuju krivična dela u vezi s vršenjem sudijske dužnosti odnosno dužnosti predsednika Trgovinskog suda u Beogradu, tokom kog postupka je, rešenjima KTR 451/06 od 12.04.2006. godine i KTR 527/06 od 05. 05. 2006. godine, donetim upravo od strane republičkog javnog tužioca Slobodana Jankovića, poverena stvarna nadležnost za vođenje krivičnog postupka Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu – Specijalnom tužilaštvu, dostavljam Vam predmetni podnesak i ukazujem na sledeće:

- Imperativnom odredbom člana 68. Zakona o javnom tužilaštvu, radni vek javnom tužiocu ne može biti produžen i Narodna skupština Republike Srbije, u smislu člana 79. Zakona o javnom tužilaštvu, samo konstatuje da mu je dužnost prestala određenog dana, zbog navršenja radnog veka. Dakle, odluka Narodne skupštine je deklarativna, i tom odlukom se samo konstatuje datum navršenja radnog veka i time automatski, retroaktivno, prestanak javnotužilačke funkcije;

- Članom 71. Zakona o javnom tužilaštvu je propisano da ministar pravde pokreće i vodi postupak u kome utvrđuje da li je republički javni tužilac navršio radni vek. Propustom ministra pravde nije u zakonskom roku pokrenut postupak za utvrđenje da li je republički javni tužilac navršio radni vek, a posledica toga je da je država Srbija ostala bez republičkog javnog tužioca. Ipak, navedeno (ne)postupanje i kršenje zakona ne može biti opravdanje za dalje kršenje zakona i donošenje odluke drugačije nego deklarativne, u skladu sa zakonom;

- Sva postupanja republičkog javnog tužioca nakon navršenja radnog veka su pravno nevaljana jer su preduzeta od strane lica kome je prestala dužnost republičkog javnog tužioca. Savesni nosilac tako značajne javne funkcije, kao i ministar pravde, moraju znati da su od dana navršenja radnog veka svi doneti akti pravno nevaljani te da ne proizvode nikakvo pravno dejstvo;

- Visoki savet pravosuđa je, u postupku odlučivanja o suspenziji javnog tužioca Trećeg opštinskog javnog tužilaštva u Beogradu, Gordane Čolić (povodom prigovora na rešenje republičkog javnog tužioca) prekinuo taj postupak upravo iz napred navedenih razloga, dok se ne utvrdi status Slobodana Jankovića, koji je i podneo zahtev za suspenziju. Dakle, tek je Visoki savet pravosuđa postavio pitanje u vezi sa navršenim radnim vekom Slobodana Jankovića danom navršenja radnog veka. Obraćam se upravo Vama pored ostalog i stoga što ste Vi i predsednik Ustavnog suda Srbije, gospodin Slobodan Vučetić, blagovremeno preduzeli sve zakonom propisane mere kako ne bi došlo do blokade u radu još jednog državnog organa – Ustavnog suda Srbije, što na žalost, ministar pravde i republički javni tužilac nisu učinili kada je u pitanju rad Republičkog javnog tužilaštva.

S poštovanjem,

Goran Kljajević

U Beogradu, dana 23. 10. 2006. godine