Kravata i građanin

Želim zahvaliti na članku koji je objavljen u vašem tjedniku i bio bih zahvalan ukoliko bi se mogli ispraviti neki krivi navodi.

Autor sam projekta Kravata oko Arene i Kravata oko Hrvatske. Moja motivacija u ovim projektima, a smatram da to može biti i motivacija NIN-a, je povratak nekih vrijednosti građanske kulture koje su bile nazočne u Hrvatskoj, ali i u Srbiji. Sjećam se kako sam u razdoblju ranih 80-ih godina pratio neke članke koji su se mogli pročitati samo u NIN-u, gdje su se afirmirale vrijednosti građanske kulture.

Kravata je simbol građanske kulture.

Academia Cravatica je neprofitna ustanova, osnovana 1997, sa svrhom promidžbe kravate kao posebnog medija komunikacije, te dijela hrvatske i svjetske kulturne baštine. Kravata je potekla od Hrvata, ali u njezinom povijesnom razvoju nemjerljiv je doprinos Francuza, zatim Engleza, Amerikanaca i drugih naroda i kultura Europe i svijeta. Danas je kravata globalni simbol uljudnosti i otmjenosti, ljudskog dostojanstva, svečanosti i slavlja. Kravata svojom lepršavošću, s jedne strane, i disciplinom vezanja čvora, s druge strane, simbolički predstavlja ravnotežu, mjeru između slobode i odgovornosti, koje su temelj demokracije i čitave civilizacije.

Činjenica hrvatskog podrijetla kravate potvrđena je u Velikoj povijesti kravate (Le grande histoire de la cravate) francuskog autora Francois-a Chaille-a. Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Komu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate u Francuskoj također nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Louisa XIV, a Enciclopedia Britannica uz imenicu The cravat navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira sa 1656. godinom.

Ponekad se, zbog nedovoljnog poznavanja povijesti kravate, nastanak kravate pogrešno veže uz Trenka i njegove pandure. Slažem se s autoricom članka da je simbolika Trenka vrlo upitna, ali kravata je prepoznata u Parizu stotinjak godina ranije, tijekom tridesetogodišnjeg rata (1618-1648). Francuski kralj Louis XIV, godine 1667. prvi je put stavio kravatu čime njezino nošenje dobiva presudni poticaj.

Ustanova Academia Cravatica u svijetu promiče Hrvatsku kao domovinu kravate, kao i civilizacijske vrijednosti koje kravata simbolički predstavlja, a u svom djelovanju nikad nije bila vezana uz političke stranke.

Umjetničkom instalacijom – akcijom Kravata oko Hrvatska, ostvarenom ovoga ljeta u šezdeset dana, komunicirali smo s više od 100 milijuna ljudi. Vijest o instalaciji prenio je Reuters, objavljena je kao vijest dana na Yahoo-u, te putem novina ili Interneta u Rumunjskoj, Slovačkoj, Latviji, Italiji, Iranu, Grčkoj, Švicarskoj i drugim zemljama. Samo u Americi vijest je prenijelo osam televizijskih postaja. Tim instalacije nije ulazio u Crnu Goru, a izvješća slovenskih medija bila su korektna, osim jednog incidenta koji je zanemariv s obzirom na duljinu trajanja i rezultate koji su instalacijom postignuti.

Ovom prigodom dajem vam ekskluzivnu najavu svog novog projekta Kravata – simbol Europe. Academia Cravatica naglašava kako je kravata simbol Europe i Europljana, podrazumijevajući tu i sve vrijednosti koje kravata simbolički predstavlja.

Ovim pismom ujedno se obraćam i srbijanskoj javnosti, jer mislim da će ponovno prihvaćanje svih vrijednosti koje kravata simbolički predstavlja utjecati i na dugoročne odnose susjeda.

Marijan Bušić,

ravnatelj,

Academia Cravatica

Zagreb, Republika Hrvatska