16.05.
2024.
Najtraženija žena na planeti: FBI nudi 250.000 dolara za informaciju o prevarantkinji veka
Ruža Ignatova nalazi je u samom vrhu najtraženijih kriminalaca sveta.
Konceptualna umetnica i umetnica performansa Marina Abramović predložena je za inostranu članicu Srpske akademije nauka i umetnosti, potvrdili su Tanjugu u SANU. Abramović je za članstvo u SANU predložio vajar Mrđan Bajić navodi Tanjug.
Akademija ima dopisne, redovne i inostrane članove i članice. Dopisni i redovni su iz Srbije, dok se za inostrane biraju strani državljani koji su zaslužni "za opšti napredak nauke ili umetnosti i za razvoj naučnih ili umetničkih veza" između Srbije i njihovih matičnih zemalja. Dopisno članstvo je "prvi nivo" prilikom ulaska u Akademiju, a uslovi za dopisno članstvo su državljanstvo Srbije i isticanje "izuzetnim naučnim ili umetničkim radom".
Kasnije se među dopisnim članovima biraju redovni - akademici, a uslov je da su se tokom svog stvaralaštva, a naročito od ulaska u Akademiju, istakli izuzetnim doprinosom u nauci ili umetnosti.
Slikanjem i crtanjem pocela je da se bavi 1960. godine, a 1970. zavrsila je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu. Počela je da istrazuje zvucno okruzenje za vreme postdiplomskih studija koje je zavrsila 1972. godine na Akademiji umetnosti u Zagrebu, kod profesora Krsta Hegedusica.
Od 1970. do 1973. godine radila je zvucne instalacije i ucestvovala na izlozbama u Studentskom kulturnom centru u Beogradu sa Rasom Todosijevićem, Zoranom Popovićem, Erom Milivojevićem, Nešom Paripovićem i Gergeljem Urkomom.
Od 1973. pocela je da predaje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a istovremeno se bavila filmom, videom i ritualnim, pročišćavajucim performansima, u pokušaju da se distancira od represivne kulture njene porodice i Titove posleratne Jugoslavije.
Zajedničkim performansima i "relacionim radovima", kao sto su "Breathing In/Breathing Out" (1977), "Rest Energy" (1980) i "Nightsea Crossin" (1981-87), istrazivali su parametre snage i zavisnosti izmedju njih i publike.
Poslednji zajednicki rad, "Setnja velikim zidom" (1988), podrazumevala je 2.000 kilometara dugo pesacenje Kineskim zidom, pri cemu su posli sa suprotnih strana i sreli se u sredini.
Nakon toga, Marina Abramović počela je da radi i izlaze samostalno, a 1997. godine trebalo da predstavlja tadasnju SRJ na Bijenalu u Veneciji, ali je odluka o njenom izboru promenjena i Crna Gora, koja je predlagala umetnika za nacionalni paviljon, odabrala je Voja Stanića. Abramović je ipak učestvovala na centralnoj izložbi, na poziv generalnog komesara Bijenala Djermana Celantea, a za instalaciju "Balkanski barok" dobila je Zlatnog lava.
Posle izvinjenja crnogorskog Ministarstva kulture, učestvovala je 2004. godine na Cetinjskom bijenalu, kao i na 45. Oktobarskom salonu u Beogradu, vrativši se u rodni grad posle 30 godina.
Dobila je počasnu nagradu Oktobarskog salona, na kojem se predstavila radovima "Računajte na nas". Od 1997. godine profesorka je na Visokoj školi za likovnu umetnost u Braunsvajgu u Nemačkoj. Od 1998. članica je Upravnog odbora Centra za savremenu umetnost u Kitakjusuu u Japanu, a od 2001. radi i kao umetnik u Ateljeu Kalde u Saseu u Francuskoj.
Za rad "Kuća sa pogledom na okean" (The House with the Ocean View) - 12-dnevni performans u njujorškoj Galeriji "Son Keli" dobila je 2003. godine nagradu "Besi" grada Njujorka za igru i performans.
Nagradu Udruženja americkih umetničkih kritičara dobila je 2004. godine, kada je dobila i pocasni doktorat Škole instituta za umetnost u Čikagu. Samostalnu izlozbu u njujorskom muzeju Gugenhajm imala je 2005. godine.
Abramović je 2005. godine predstavila projekat “Balkan Erotic Epic” u Pirelli Foundation u Milanu i u Sean Kelly Gallery u Njujorku. Iste godine izvela je seriju performansa "Sedam lakih komada" u Gugenhajm muzeju u Njujorku. Za tu samostalnu izložbu dobila je priznanje Gugenhajma 2006. i nagradu AICA USA za "Best Exhibition of Time Based Art" 2007.
Marina Abramović odrzala je i veliku retrospektivu u Muzeju moderne umetnosti u Nujorku "The Artist is Present" 2010. godine, koja je obuhvatila istoimeni tromesecni performans.
U 2011. imala je i veliku retrospektivu u umetničkom centru "Garaza" u Moskvi, a ucestvovala je i u predstavi reditelja Roberta Wilsona “Život i smrt Marine Abramovic", re-imaginaciji njene biografije, koja je bila porudzbina Mancesterskog internacionalnog festivala.
Dugometrazni dokumentarni film "Marina Abramović: The Artist is Present", koji je režirao Merju Akers, a govori o pripremi i realizovanju njene retrospektive u MoMA, premijerno je prikazan u januaru 2012. godine na Filmskom festivalu Sandens.
Potom je prikazan i na 62. Berlinalu, gde je dobio nagradu za najbolji film u dokumentarnoj selekciji programa "Panorama".
Učestvovao je potom na jos niz međunarodnih festivala širom sveta.
Marina Abramović živi i radi u Njujorku, a njeni radovi nalaze se u brojnim velikim javnim i privatnim kolekcijama širom sveta.
17.05.
2024.
Ako je suditi po slučaju Anđelkovića, odnosi SNS i SPS nastavljaju da se odvijaju kroz poruke i packe na različitim nivoima.
17.05.
2024.
Na mestu Generalštaba srušenog u NATO bombardovanju, Džared Kušner namerava da gradi luksuzan poslovno-stambeni kompleks
15.05.
2024.
"SPN je dosta ispita uspešno položila, ali ovaj u vezi sa izlaskom na izbore smo definitivno pali i građani imaju pravo da budu razočarani."
15.05.
2024.
Cilj rezolucije nije da se srpski narod ili Srbija proglase genocidnim, već da se pre svega disciplinuje predsednik RS Milorad Dodik.
17.05.
2024.
Kako je nezvanično potvrđeno Tanjugu u MUP-u, u sudaru putničkog i teretnog voza ima povređenih.
17.05.
2024.
U slučaju porodice Tereh navedeno je da postoje podaci "koji predstavljaju smetnju za odobrenje stalnog nastanjenja", kaže Nikitin
17.05.
2024.
U saopštenju Apelacionog suda u Beogradu, navodi se da je žalba Višeg javnog tužilaštva odbijena kao neosnovana.
17.05.
2024.
Vlada ne samo da ne ispunjava tu obavezu već "neodgovorno plasira netačne, zbunjujuće informacije", kaže Šabić.
17.05.
2024.
Dobitnici nagrade "Dragan Janjić" su Jelena Jovović i Stefan Janjić, a nagradu za fotografiju godine je uzeo Sava Radovanović.
16.05.
2024.
Obe nove varijante pripadaju grupi varijanti koronavirusa koje su naučnici nazvali "FLiRT".
16.05.
2024.
Nešto posle 13 časova prosvetni radnici su stigli ispred zgrade Vlade Srbije, da bi predali zahteve.
16.05.
2024.
"I mi moramo da budemo predstavljeni u politici. Veoma je važno da se ljudi osećaju viđeno"