2.06.
2024.
Rusija otvara novi front: Tri ključne bitke u ratu u Ukrajini
Rusija je otvorila novi front u okviru invazije na Ukrajinu, pokrenuvši neočekivanu ofanzivu u severoistočnom regionu Harkova
Zašto muškarci zarađuju više od žena? Recimo, muškarci u SAD prosečno zarađuju dvadeset odsto više od žena, dok je kod nas situacija daleko povoljnija. U Srbiji, oni u proseku zarade tek osam odsto više od žena, po svoj prilici zahvaljujući preživelim socijalističkim načelima o rodnoj ravnopravnosti... mada se ženama ni ovde ne smeši lepša budućnost. U uspešnim privatnim firmama u Srbiji – u bankarstvu i osiguranju, gde su zarade najveće - razlika u zaradama u proseku je ista kao u SAD. Dakle, što se više razvijamo -postajemo (rodno) neravnopravniji!
I sad se postavlja pitanje – zašto? Zar nigde ne važi pravilo: isti rad – ista zarada? Pitanje vredno Nobelove nagrade, upravo je dobilo i odgovarajućeg laureata: Klaudiju Goldin, profesorku sa Harvarda.
Pokazala je da će nejednakost zarada muškaraca i žena ostati još veoma dugo, ali nam je uz to osvetlila mnoge zaboravljene stvari. Da su, recimo, žene u 19. veku radile mnogo više nego što smo mislili. A da se žene nisu uključile u prvu industrijsku revoluciju – ona se ne bi ni desila! Pa ipak, i tada su uspešne žene odustajale od rađanja dece, a ponekad i od braka, pa su među „uspešnim američkim ženama“ samo tri od njih deset imale decu. Njihov izbor je bio – ili posao ili porodica!
Već za žene rođene u periodu između 1924. i 1943, princip se promenio i sada je glasio – prvo porodica, pa posao! Tipična žena bi se najpre zaposlila, zatim se udala, rodila dete i napustila posao. Vraćala bi se poslu kad deca pođu u školu, ali tada bez iskustva, sa mnogo više godina...ili bi, jednostavno, zauvek ostala domaćica.
Tek je ženama rođenim posle 1958. godine pošlo za rukom da ostvare cilj – i posao i porodica! Ovaj pomak je najviše nastao zahvaljujući antibebi pilulama i sve liberalnijim društvenim normama, pa su se i razlike u zaradama u proseku prepolovile: tokom 1980, muškarci su imali 40% veće zarade, a već početkom 2005. godine razlika je pala na oko 20%. Mada, red je napomenuti, među osobama sa visokim obrazovanjem razlika je veća i iznosi oko 26% u korist muškaraca.
I onda dolazimo do zaključaka vrednih Nobelove nagrade. Jedno od važnijih se odnosi na našu uvreženu zabludu, koju zastupa desna politička struja, tvrdeći da je nejednakost u platama posledica izbora zanimanja: muškarci obavljaju kvalitetnija zanimanja – pa i treba više da zarade! Ali Klodin Goldin je pokazala da to ne stoji. Po njenim rečima – „da su žene doktori, a muškarci medicinske sestre“ –nejednakost ne bi nestala, tako da sam izbor profesije može da objasni tek trećinu razlike u zaradama.
Nešto drugo je tu posredi. Nisu tu u pitanju ni pohlepni poslodavci, koji za isti posao ženama daju manju zaradu, što još uvek zastupaju levičari. Danas se razlika u zaradama javlja zbog takozvanih pohlepnih poslova, kako ih naziva Klaudija Goldin. O čemu to ona govori, u stvari? To su brojni, raznovrsni poslovi u oblasti finansija, prava, na berzi, u medicini, ili u biznisu, koji zahtevaju duge i nepredvidive sate na poslu. Ako oba roditelja izaberu pohlepni posao, šta bi se desilo ako im jednog dana stigne SMS poruka – vaše dete je slomilo ruku i na putu je za bolnicu? Ko bi u tom slučaju probudio pacijenta iz anestezije, završio suđenje šefu narko-mafije ili prekinuo intervju sa predsednikom neke korporacije, recimo?
Onda se pojavilo spasonosno rešenje – firme su počele da otvaraju privremene poslove i fleksibilna radna mesta. A tu se kriju najveće rodne razlike u zaradama! Ako jedan bračni partner izabere pohlepni posao, a drugi izabere da radi u porodičnoj firmi – zarade će im se razlikovati ne samo zbog dužeg radnog vremena, već i zbog toga što se pohlepni poslovi više plaćaju po satu! Istu pravilnost Goldin uočava i u parovima u gej populaciji: i tamo, po pravilu, jedan partner bira pohlepni posao, a drugi upravlja domaćinstvom i bira mirniji posao.
Sve ove fenomene Klaudija Goldin opisuje u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Karijera i porodica: vekovni put žena ka pravičnosti.
Vredno je za kraj reći i to da je Klaudija Goldin tek treća žena - dobitnik...ili, da nerviramo Njegovu svetost patrijarha Porfirija, pa da napišemo – dobitnica Nobelove nagrade.
2.06.
2024.
Prema prvim procenama CESIDA i IPSOSA lista oko SNS-a ima najviše glasova u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.
2.06.
2024.
"Od večeras nikada više nevidljiva beogradska ruka neće upravljati našim gradom, Nišlije će se pitati šta i ko“, kaže Milić.
2.06.
2024.
"Ne brinite, imamo sjajne rezultate", rekao je Vučić u izbornom štabu SNS-a.
2.06.
2024.
Pozvaćemo listu oko Marka Bastića kako bismo se dogovorili, rekao je kandidat koalicije "Biram borbu" za gradonačelnika Beograda
29.05.
2024.
Izbori, kako gordo zvuči ta reč. Nekada je uobičajeno bilo da se izbori čestitaju.
29.05.
2024.
Prodavnica na uglu ulica Kosovske i Vlajkovićeve nudila mi je širok asortiman zastava, a ja sam kraj nje prolazio kao pored turskog groblja.
29.05.
2024.
Autoritarna kontrola javnog govora može da ima i zlokoban kontekst, naročito kada se radi o reinterpretaciji istorije.
29.05.
2024.
Niko više nije dovoljno strpljiv da juri do na kraj makar i kratkog teksta, pa valja otkriti odmah.
22.05.
2024.
Sedam generacija moje porodice slušalo je i snevalo o nekoj velikoj varoši, dok se nije osmelilo da u nju ode. I tamo ostane.
22.05.
2024.
Davno sam čuo za pivnicu „Kod zlatnog tigra“ i čim sam se našao u Pragu, negde 2006, reših da tamo popijem pivo.
22.05.
2024.
Na Diplomatsku akademiju Ministarstva spoljnih poslova treba uvesti predmet „Molitva Bogu“.
22.05.
2024.
Svako od nas od kada zna za sebe stalno nešto čeka. Čekaš prvo da te iznesu iz porodilišta. Doduše, to i ne znaš da čekaš.