Arhiva

Na korak bliži

D. N. | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 1. jun 2022 | 12:16
Na korak bliži
Festival Mirdita, dobar dan! ispratili smo ove godine u manje dramatičnoj atmosferi no što je to bivalo u osam ranijih navrata, iako je otvaranje manifestacije (25. maja) omela lažna najava o postavljanju bombe u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Izvesnu relaksaciju donela je činjenica što su agresivne proteste desničarskih organizacija zamenile mirnije demonstracije omladine DSS-a i protekle bez incidenta. Tako su posetioci Galerije Endžio Haba mogli u skladu sa merom svoje empatije da proniknu u fotografije u okviru izložbe Sve naše suze, o nestalim ili poginulim u ratu 1998-1999, sa obe strane sukoba. Fotografije je snimilo četvoro fotografa – Atde Mula, Borislav Pešić, Arbnora Memeti i Nake Batev, prateći ih kratkim, dirljivim tekstovima. Stoga bi se moglo reći da su negativni tonovi ponovo bili nadjačani festivalskim sadržajima, usmerenim ka pomirenju Srba i kosovskih Albanaca. Ili bar ka otvaranju međusobnih ključnih pitanja. Osim te konstantne paradigme Mirdite, program je ponudio i diskusiju na novootvorenu temu, paralelu između Kosova i Ukrajine, često povlačenu, iako neumesno, kako su istakli govornici. Predstavljena je i knjiga Iskrivljene senke: Knjiga sećanja sa pričama bivših političkih zatvorenika u zatvoru na Golom otoku i održan koncert Špat Deda trija. Lečenje rana umetnošću praktikovano je i kroz pozorišnu predstavu Stifler reditelja Kuštrima Koljićija, o lakoći sa kojom društvo može da amnestira počinioce zločina. Prikazan je i film Košnica rediteljke Bljerte Bašoli, jedinog ostvarenja sa Zapadnog Balkana koji je ove godine ušlo u uži izbor za nominaciju za Oskara. „Premda je ovogodišnja Mirdita bila bliža nego ikad razbijanju predrasuda o misiji festivala, neke od budućih parlamentarnih stranaka tražile su zabranu, dok ostale na ovo nisu reagovale“, kaže Sofija Todorović ispred Inicijative mladih za ljudska prava, tradicionalnog organizatora manifestacije. Svima za primer mogu da budu laureati godišnje nagrade, Marinko Đurić i LJuš Krasnići, predstavnici porodica žrtava rata na Kosovu, s različitim nacionalnim predznakom.