Svaka kriza je i prilika za reforme

Vremena u kojima živimo nose mnogo izazova. Od marta 2020. Bosna i Hercegovina, kao i cijeli svijet, zahvaćena je krizom zbog pandemije Covid-19, a u vrijeme kada se krenulo putem oporavka, uzdrmani smo novom krizom do koje su dovela geopolitička dešavanja uzrokovana ratom u Ukrajini. Indirektni efekti uticaja rata su vidljivi kroz značajan rast inflacije, koji je prvenstveno uzrokovan strukturnim poremećajem na tržištu energenata i rastom cijena hrane. Poremećaji na tržištu nafte i plina, slijedom sužavanja lanaca isporuke, doveli su do nastavka rasta cijene goriva. Očekivano je da poremećaji na strani ponude uspore i ekonomsku aktivnost u evropskim zemljama koje su glavni trgovinski partneri BiH, a pritisci se očekuju kroz trgovinsku razmjenu. Smanjenje inostrane potražnje moglo bi dovesti do dodatnog rasta troškova domaće proizvodnje i daljeg pada raspoloživog dohotka u BiH, koji je posebno osjetljiv na dugotrajne inflatorne šokove i već je na vrlo niskim nivoima. Sve navedeno ukazuje da je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u BiH, uz inflatorne pritiske koji su prisutni od početka 2022. Međutim, svaka kriza, pa i ova, može biti prilika za reforme. Tu se misli na strukturne reforme koje trebaju imati dugoročne pozitivne posljedice na ekonomski rast i prosperitet. Svjesna svih okolnosti, CB BiH je na vrijeme i svim raspoloživim instrumentima odgovorila na izazove krize, ali se istovremeno, unutrašnjim reformama i reformama postojećih instrumenata i funkcija, priprema za vremena koja dolaze. CB BiH, prema zakonu, kao režim monetarne politike primjenjuje valutni odbor, a budući da je domaća valuta, konvertibilna marka vezana za evro, BiH dijeli sudbinu evra, ali i Evrope u pogledu sve izraženijeg rasta cijena. S obzirom na valutni odbor, konvertibilna marka i monetarni sistem su stabilni, BiH nema monetarnu inflaciju, niti se može desiti devalvacija domaće valute u odnosu na evro. Prema valutnom odboru, CB BiH nema instrumente koje imaju druge centralne banke u krizi. Ne može davati kredite bankama i državi niti kupovati i prodavati vrijednosne papire emitovane od strane domaćih vlasti. Isto tako ne obavlja superviziju ni regulaciju komercijalnih banaka, ali je, kroz koordinaciju agencija za bankarstvo i analiza koje vrši, iznimno fokusirana na stabilnost cijelog finansijskog sistema. CB BiH je sve svoje zakonske funkcije u krizi uspješno obavljala: internim propisima osigurala je da se svi ključni procesi u banci odvijaju nesmetano; platni sistemi su funkcionisali bez problema; modernizovala je funkciju trezora približivši ga najvišim EU standardima; znatno smo unaprijedili komunikaciju; redovnim objavljivanjem Godišnjeg izvještaja, Izvještaja o finansijskoj stabilnosti i brojnih drugih statistika značajno pridonosimo boljoj informisanosti javnosti, ekonomskih subjekata u BiH, brojnih međunarodnih institucija i potencijalnih investitora, a intenzivno se radi na unapređenju i povećanju efikasnosti same institucije. Znatno je unaprijeđena funkcija kontrole i upravljanja nefinansijskim rizicima, uvedena vrlo važna funkcija – usklađenost poslovanja (compliance). Ukratko, uz sve vanjske izazove, fokus je na stalnoj modernizaciji, jer je CB BiH svjesna da novo okruženje traži nova rješenja kako bi uspješno odgovorila svim izazovima. Od posebnog značaja je činjenica da je CB BiH započela dugotrajan proces modernizacije jedinog instrumenta monetarne politike koji joj je na raspolaganju, a to je obavezna rezerva. Uz pomoć tehničke misije MMF-a i dalje se radi na modernizaciji ovog instrumenta kojim se želi očuvati stabilnost sistema i smanjiti mogući rizici. Vremena koja dolaze nose nove izazove. A budućnost se prvenstveno odnosi na ubrzanu digitalizaciju. Nemoguće je nabrojati šta se sve promijenilo uslijed primjene novih tehnologija u finansijama. Počnimo od brojnih kriptovaluta, gdje je bitcoin samo najpopularnija i najraširenija, a broj kriptovaluta u svijetu se penje ka deset hiljada. Zatim, tu je snažan trend razvoja decentralizovanih finansija, koje omogućavaju direktno kreditiranje dvije strane bez posredovanja treće strane – banke. Nadalje, tu je pojava virtuelnih tzv. neobanaka koje brzo rastu. Broj njihovih klijenata se mjeri u milionima. Konačno, tu su brojni novi oblici plaćanja koji postaju znatno brža i jeftinija opcija. Velike promjene u finansijskim sistemima nastaće ako se, i kada, u većoj mjeri počne upotrebljavati digitalni novac centralnih banaka. Ono što je danas fizička gotovina, sutra će biti u digitalnom obliku. Ukratko, svijet se nalazi na pragu velikih promjena u svijetu finansija. CB BiH nastoji pratiti trendove i analizirati na koji način te promjene mogu uticati na finansijsku stabilnost cijelog sistema. Uz intenzivan rad na modernizaciji i na suočavanju sa svim vanjskim i unutrašnjim izazovima, CB BiH će nastaviti uspješno obavljati svoju zadaću. Samo tako može osigurati stabilnost i u budućem periodu, kako je to činila i u protekloj četvrtini vijeka.