Arhiva

Autokratija kao uzrok rata

Igor Bandović | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 26. oktobar 2022 | 11:54
Autokratija kao uzrok rata
Kada smo u junu ove godine primili vest da se naši dugogodišnji partneri povlače iz zajedničkog projekta Beogradskog bezbednosnog foruma, tim Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) je bio suočen sa velikim pitanjem - da li nastaviti rad na konferenciji koji je bio već započet za 2022. godinu ili odustati od tako važnog, ali velikog organizacionog i logističkog poduhvata koji smo zajedno organizovali sa partnerima 11 godina. Iako postavljeno kao velika dilema pred kojoj smo se našli, tim BCBP je doneo odluku i pre nego što smo posumnjali da li je moguće da sami preuzmemo ovu odgovornost. Nastavićemo sa konferencijom, jer je neophodno za Srbiju, njenu spoljnu i bezbednosnu politiku, neophodno je za region Zapadnog Balkana, a neophodno je i za Evropu da ima ovakvu konferenciju u Beogradu. Srbiji je ovakva konferencija potrebna zato što svojim autoritetom predstavlja odgovor provincijalnom i malicioznom tumačenju svetskih dešavanja. Balkanu je potrebna zbog njegove stabilnosti, budućnosti i novog načina gledanja na naše stare probleme, a Evropi je potrebna jer će predstavljati jednu od retkih spona gde je ključne panevropske debate moguće voditi i u našoj zemlji. Neophodna je i nama, jer je BCBP organizacija koja postoji 25 godina i koja se za svoj kredibilitet, nezavisnost i profesionalizam borila svih tih godina postojanja, nikada ne dozvolivši da postane deo dominantne klike ili ovdašnjeg jeftinog politikantstva. Događaji u Evropi ove godine, i naročito rat u Ukrajini, pokazali su nam da su, uprkos problemima koji postoje u našem regionu, gori događaji - mogući. Rat i agresija Rusije na Ukrajinu samo zato što je izrazila želju da bude članica Evropske unije i NATO-a, stavlja nas u poziciju da smo i mi ugroženi, i da nama, na Balkanu, neko jednom može pukom silom i nasiljem da ospori želju da budemo deo šire političke i bezbednosne zajednice u Evropi. Zbog toga, ne možemo da ostanemo balkanocentrični. Ne možemo da gledamo svet kroz prizmu naših problema, kao što ne treba da budemo cinični na ljudska stradanja bilo gde, hladno kalkulišući da li će nam se zauzimanje ljudskog stava o tome isplatiti ili neće. Zbog toga je fokus ovogodišnje konferencije upravo rat u Ukrajini, njegovi uzroci i posledice na tu zemlju, na taj region i na celu Evropu, pa i po nas. Sve naše sumnje, izazovi i prepreke na Balkanu postaju manje bitni u odnosu na predmet ove nove opasnosti: agresivnog rata protiv suverene zemlje na evropskom kontinentu. Karakteristike autoritarizma su iste u svim delovima sveta, samo ih je ponekad teže primetiti spolja. Dok ostaje mera borbe protiv „unutrašnjih neprijatelja“, „kolaboracionista“ i „stranih plaćenika“, ovakva vladavina je danas uglavnom za osudu, izbegavanje i zgražavanje u međunarodnoj zajednici. Međutim, kada postane pretnja susedima, kada postane neposredna pretnja širem regionu, onda postaje pretnja svima. Mi smo imali priliku da ovo iskusimo u svojoj neposrednoj prošlosti. I nadam se da nećemo više nikada. I otuda znamo, kao što vidimo i danas, da u svojoj konačnoj instanci, autoritarizam vodi u diktaturu a ona vodi u rat, ljudske patnje i stradanja. Samo je pitanje vremena kad će se to dogoditi, a kada se dogodi i postane jasno i svima vidljivo, tada je obično kasno. I dok se scenariji i tok rata smenjuju kroz svakodnevne vesti, analize i moguće ishode njegovog trajanja, pa i pitanje potencijalne upotrebe nuklearne sile od strane Rusije, mi smo se koncentrisali i na pitanje autokratije kao uzroka rata. Zbog toga smo pozvali borce protiv autokratskih vlasti Rusije i Belorusije da nam se obrate na konferenciji. U tom smislu, BCBP-u, svim partnerima i organizatorima konferencije ogromna je čast što će se ovogodišnji laureati Nobelove nagrade za mir obratiti učesnicima konferencije. Divimo se njihovoj borbi i naporima uprkos strahovladama u kojima žive. I reč strahovlada sam namerno upotrebio, da objasnim autokratije na istoku, imajući na umu pokojnog prof. Vojina Dimitrijevića kome na ovogodišnjoj konferenciji posvećujemo posebno mesto, obeležavajući tačno deset godina od njegove smrti. NJegov kolosalni rad i opus, kao međunarodnog eksperta, univerzitetskog profesora, javnog intelektualca i praktičnog borca za ljudska prava, zadužili su niz generacija, a kroz ponovno čitanje njegove Bezbednosti u međunarodnim odnosima, želimo da se podsetimo njegovog dobrog duha i da ga prizovemo u borbi protiv zlih sila, protiv kojih se i on sam borio celog života - diktature, ratnih zločina, autokratije i gušenja prava i sloboda. Ove godine smo omogućili i našim partnerskim organizacijama sa kojima delimo iste vrednosti da imaju svoje panel-diskusije na konferenciji, gde će se baviti temama koje su specifična oblast njihovog rada: od dezinformacija i lažnih vesti (CRTA), preko teme branitelja ljudskih prava (JUKOM) i pitanja proširenja Evropske unije u specifičnim okolnostima koje je nametnuo rat (CSP). Energetska bezbednost i nova bezbednosna struktura Evrope su takođe našle svoje mesto u programu konferencije kao novi bezbednosni izazovi i stare teme bezbednosti na kontinentu danas aktuelizovanu kroz Evropsku političku zajednicu. Konferenciju ćemo zatvoriti ključnom i najaktuelnijom temom regiona, odnosom Kosova i Srbije, gde ćemo (u trenutku pisanja ovog teksta još uvek ne znamo da li će mu biti odobren ulazak) ugostiti zamenika premijera Kosova, Besnika Beslimija. Smatramo da ako je cilj pregovora Srbije i Kosova normalizacija odnosa, ovakva poseta jeste i treba da bude uobičajena pojava unapređenja odnosa Prištine i Beograda, i nadamo se da će i vlasti Srbije i Kosova ovakve vrste uzajamnih poseta ohrabrivati i ceniti, naročito kada ih organizuju organizacije civilnog društva. Na kraju, šta nudi jedna ovakva konferencija? Po našem mišljenju i po zamisli samog koncepta konferencije, ona je naš prozor u svet i način da svet sa svim svojim problemima i kompleksnostima dođe u Srbiju. Na taj način, učesnicima konferencije se nudi platforma koja omogućava pošten i fer dijalog, informacije iz prve ruke od strane državnika, predstavnika međunarodnih organizacija, „tink tenk“ zajednice, i svima onima koji jesu za dijalog kao način ne samo pronalaženja rešenja, već i kao način uvažavanja drugog mišljenja. Svima koji žele da budu deo rešenja, želim dobrodošlicu na ovogodišnju Beogradsku bezbednosnu konferenciju „Autokratija kao izvor rata i naša dužnost da joj se suprotstavimo“. Autor je direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku