Svet

Posle Aja Sofije još jedna crkva u Istanbulu postala džamija

NIN, Tanjug | 5. maj 2024 | 11:28
Posle Aja Sofije još jedna crkva u Istanbulu postala džamija
PROFIMEDIA / Depo Photos/ABACA / Abaca Press

Nakon Aja Sofije, u Istanbulu je još jedna crkva-muzej ponovo postala džamija. Kako piše turski Sabah, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, posle 79 godina biće svečano otvorena sutra, 6. maja, za vernike. 

Kako je najavljeno, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare prisustvovaće toj svečanosti. 

Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta u 4. veku, 1511. pretvorena je u džamiju. U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira, i od tada je u funkciji pod nazivima „Atik Ali-pašina džamija” i „Karije džamija”. Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem vizantijske umetnosti tada su prekriveni slojem maltera. 

Čest naziv crkve je jednostavno Hora što je označavalo da je crkva u polju, odnosno, izvan gradskih zidina. Poreklo imena je vezano za doba njene izgradnje, kada se nalazila izvan gradskih bedema tzv. Konstantinovog bedema. Iako se izgradnjom Teodosijevog bedema crkva našla unutar grada, zadržala je stari naziv. Termin Karije predstavlja osmanski naziv džamije u koju je crkva pretvorena. 

PROFIMEDIA  / INA Photo Agency / ddp USA
PROFIMEDIA / INA Photo Agency / ddp USA

Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. veka, kada ju je u potpunosti obnovio vizantijski državnik Teodor Metohit. Po njegovom nalogu je, u periodu od 1315. do 1321. godine, svedeno ukrašavanje unutrašnjosti crkve mozaicima koji predstavljaju najlepši primer preporoda Paleologa. Tokom opsade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada.

Crkva je kasnije po nalogu Atik Ali paše, koji je bio veliki vezir sultana Bajazita II pretvorena u džamiju nazvanu Karije. Da bi se njena unutrašnjost prilagodila potrebama islama, mozaici i freske su prekrivene slojem maltera. Zgrada je vremenom oronula, a prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine američki vizantolozi su ispod sloja maltera otkrili vizantijske ikone i mozaike, posle čega se pristupilo detaljnoj obnovi građevine i otkrivanju prvobitnog sloja.

PROFIMEDIA  / Bildarchiv Monheim / Jochen Helle / akg-images
PROFIMEDIA / Bildarchiv Monheim / Jochen Helle / akg-images

Radovi su trajali čitavu deceniju i ona je 1958. godine je otvorena za javnost kao muzej koji se zvanično zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje ustaljeniji naziv Hora.

Ova nekadašnja crkva jedna je od najposećenijih turističkih atrakcija iz vizantijskog perioda u Istanbulu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku. Pre četiri godine, odlukom predsednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsedništva za verska pitanja. Tada je i započeta restauracija ovog značajnog istorijskog objekta kako bi bila pretvorena u aktivnu džamiju.