5.05.
2024.
Pregovori o potencijalnom oslobađanju talaca i primirju u Pojasu Gaze približavaju se kritičnoj tački
Dogovor o primirju u Pojasu Gaze, o kojem se pregovara, podrazumeva nekoliko faza.
Posle napada palestinskih ekstremista 7.oktobra prošle godine na Izrael i početka rata u Gazi u svetu je zebeležen najgori talas antisemitskih incidenata od kraja Drugog svetskog rata, objavljeno je danas u godišnjem izveštaju Univerziteta Tel Aviv i Lige za borbu protiv klevete (ADL).
5.05.
2024.
Dogovor o primirju u Pojasu Gaze, o kojem se pregovara, podrazumeva nekoliko faza.
1.05.
2024.
Neki univerziteti odlučili su da reaguju i da zatvore kampuse zbog izveštaja o rastućim antisemitskim aktivnostima
29.04.
2024.
Više od 200 ljudi uhapšeno je u nekoliko škola, uključujući 80 kasno u subotu na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu.
Međutim i tokom prvih devet meseci 2023, godine, i pre 7.oktobra, većina zemalja u kojima je brojna jevrejska populacija, zabeležen je porast takvih incidenata u poređenju sa prethodnim godinama, uključujući i SAD, Francusku, Veliku Britaniju, Australiju, Italiju, Brazil, Holandiju i Meksiko.
"To znači da je rat u Gazi samo pomogao da se proširi požar koji se već oteo kontroli. Bio je već van kontrole uprkos značajnim naporima koje su uložile vlade u proteklim godinama u obrazovne i pravne inicijative da zaustave taj trend", navedeno je u Godišnjem izveštaju o anitisemitizmu širom sveta.
U izveštaju se navodi da opasnosti sa kojima se Jevreji sada suočavaju ipak ne bi trebalo precenjivati, jer ovo nije 1939, a ni 1942. godina. Iako napade i maltretiranje većina Jevreja nije iskusila, ako se trenutni trendovi nastave i pogoršaju ogrančiće se mogućnost manifestovanja jevrejskog identiteta bezbedno i slobodno na Zapadu, konstatuje se u izveštaju.
U dokumentu se navodi da oni koji daju antisemitske izjave, ili koji počine antisemitske akte, kažu da je problem Izrael, a ne Jevreji, cilj su im jevrejski pojedinci, institucije i simboli. U izveštaju se navodi da kritikovanje Izraela nije antisemitizam, ali da težnja da se eliminiše dom jevrejskog naroda "uključujući netačan argument da je to nelegalna kolonijalna sila - jeste antisemitska".
U SAD je zabeleženo 7.523 incidenta prošle godine, a 2022. godine, 3.697. Najviše ih je bilo u Njujorku gradu u kojem živi najviše Jevreja u svetu. U Francuskoj je takođe povećan broj incidenata od 436 na 1.676, kao i u Velikoj Britaniji, Argentini, Nemačkoj, Brazilu, Južnoj Africi, Meksiku, Holandiji Austriji, Australiji.
U izveštaju na 150 strana se detaljno opisuje atmosfera i porast antisemitizma u raznim zemljama, a objavljena je i studija o profilu oih koji šire antisemitski sadržaj na platformi Iks. Ispitano je pored ostalog širenje atisemitskog diskursa u arapaskom svetu, Turskoji i Iranu posle 7.oktobra, preneli su izraelski mediji.
Konstatuje se da posle tog dana incidente predvode i desničari u SAD, neonacisti, rasisti i drugi koji veličaju palestinski Hamas i koriste rat da šire antisemitsku propagandu, uz teorije zavere.
Zbog pretnji bombama u sinagogama, koje su postale svakodnevne, jevrejska egzistencija na Zapadu je bila primorana da se ogradi i time je osećaj bezbednosti i normalnosti podriven.
Nacionalni direktor ADL Džonatan Grinblat je opisao posledice masakra 7. oktobra u Izraelu kao cunami mržnje protiv jevrejskih zajednica širom sveta. On je ocenio da je antisemitizam realna pretnja po život Jevreja u Americi i šrom sveta, a da nas istorija uči da ne možemo biti indiferentni kada se to događa.
18.05.
2024.
Zamena potrošenog Igora Mirovića, dvojcem Gojković – Božić može biti pokušaj Srpske napredne stranke da glasove nagne u svoju stranu.
18.05.
2024.
Švajcarska organizuje mirovnu konferenciju o Ukrajini na koju je pozvan čak i rimski papa, a i Si Đinping i Makron su razgovarali o Ukrajini
18.05.
2024.
"Mi smo racionalni ljudi, ne možemo da kažemo da situacija sa kojom smo bili suočeni nekoliko dana u jeku kampanje nije ostavila posledice"
18.05.
2024.
Nasilni protesti izbili su u francuskom južnopacifičkom arhipelagu kada su višedecenijske tenzije dostigle vrhunac
18.05.
2024.
Predsednica Gruzije Saloma Zurabišvili je stavila veto na takozvani "ruski zakon".
18.05.
2024.
Nasilni protesti izbili su u francuskom južnopacifičkom arhipelagu kada su višedecenijske tenzije dostigle vrhunac
18.05.
2024.
Švajcarska organizuje mirovnu konferenciju o Ukrajini na koju je pozvan čak i rimski papa, a i Si Đinping i Makron su razgovarali o Ukrajini
18.05.
2024.
Većina u Saboru iznosi 76 poslanika a sednici je prisustvovao 141 poslanik.
18.05.
2024.
"Ovaj plan nacionalne odbrane i odvraćanja nazvali smo 'Štit Istoka'"
18.05.
2024.
"Budimo iskreni, ko može da garantuje da Rusija neće iskoristiti ovo vreme da dovede svoje snage na našu teritoriju"
18.05.
2024.
Kineske vlasti saopštile su danas da je među populacijom divljih ptica na zapadu zemlje potvrđeno prisustvo virusa ptičijeg gripa.
18.05.
2024.
"Želim da pošaljem poruku upozorenja novoj vladi, da poštuje centralnu odredbu Prespanskog sporazuma"