Arhiva

Nemci kupuju Telekom

K. P. | 20. septembar 2023 | 01:00
Državni paket akcija u Telekomu Srbija biće prodat već ove godine i to na tenderu koji će biti organizovan u oktobru, saznaje NIN. Ovakvu odluku doneo je državni vrh Srbije i to nakon dugih pregovora sa najozbiljnijim kupcem, Dojče telekomom, koji već preko grčkog Otea, čiji je suvlasnik, poseduje 20 odsto akcija u domaćem operateru. Načelan dogovor o prodaji putem tendera na jesen konačno je potvrđen prošle nedelje tokom posete predsednika Borisa Tadića Berlinu. Iako početna cena još nije utvrđena, kao ni tačan procenat državnog paketa koji će se prodavati, kao najverovatnija pominje se prodaja 30 odsto plus jedna akcija po početnoj ceni od milijardu evra. Ipak, još nisu sasvim isključene ni mogućnosti prodaje 40 odsto akcija (u tom slučaju početna cena, kako tvrdi naš izvor, ne bi smela da bude manja od one dobijene za Mobtel, dakle preko 1,3 milijarde evra), kao ni prodaje više od 50 odsto akcija, čime bi država potpuno izašla iz ove kompanije. U sva tri slučaja Dojče telekom, kao suvlasnik, ima pravo preče kupovine, zbog čega je dogovor sa Nemcima neminovan, a oni, pak, naginju prvoj varijanti (30 odsto plus jedna akcija). Toliko im treba da dođu do većinskog paketa u Telekomu. To, dalje, znači i u Telekomu Srpska i crnogorskom Mtelu, čiji je vlasnik Telekom Srbija. Novac od prodaje Telekoma trebalo bi da se slije u državnu kasu do kraja ove ili najkasnije početkom sledeće godine. Ovim dogovorom konačno su završeni dugi pregovori sa Dojče telekomom, tokom kojih se kao moguća opcija pominjala i prodaja direktnom pogodbom bez tendera, s obzirom na to da pravo preče kupovine nemačkog partnera odvraća druge kupce i na javnom nadmetanju. Od direktne pogodbe se ipak odustalo, jer bi za to bio potreban ili međudržavni sporazum (kao za NIS) ili neka vrsta leks specijalisa, zbog čega je dogovoreno da se ide na tender sa elementima aukcije, odnosno sa utvrđivanjem minimalne cene. Prodaju je ubrzala je najavljena besplatna podela Telekomovih akcija, koja treba da se obavi tokom ove godine. Naime, kako nam je rečeno u Agenciji za privatizaciju, Telekom do 30. juna treba da se transformiše iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo, nakon čega kreće podela akcija. Do tog roka je potrebno uraditi i procenu tržišne vrednosti kompanije. Građani će dobiti 15 odsto akcija, dok će procenat koji pripada sadašnjim i bivšim zaposlenima zavisiti od procenjene tržišne vrednosti kompanije. Prema nezvaničnim procenama do kojih je došao NIN, očekuje se da zaposleni dobiju oko 12 odsto akcija. Građani i radnici će svojih 27 odsto akcija moći da prodaju na berzi, da njima trguju ili da ih čuvaju. Da država pre ovog roka nije napravila dogovor sa Dojče telekomom o prodaji, njen paket akcija bio bi ozbiljno obezvređen, zbog činjenice da nemačka kompanija, koja je već suvlasnik 20 odsto akcija, sasvim blizu većinskog paketa može doći i kupovinom akcija na berzi od građana i radnika. Otuda žurba države da napravi dogovor. Inače, prodaja Telekoma, na kojoj insistira i MMF, već dugo je kamen spoticanja za Vladu Srbije. Ova uspešna kompanija izvor je velikih prihoda za državu, ali i svojevrsni socijalni ventil (kroz nižu cene fiksne telefonije, donacije, sponzorstva) zbog čega se prodaja „zlatne koke“ dugo odlaže. Ipak, pritisak Dojče telekoma da prodre na srpsko tržište (već je prisutan svuda u regionu) neprekidno raste, a nemačka država je prepoznata kao moćan saveznik na putu Srbije ka EU. U vaganju ekonomske i političke koristi državni vrh je očito procenio da je ovo trenutak za što bolju kapitalizaciju ionako neminovne prodaje. I dok država relativno zadovoljno trlja ruke zbog dogovora, radnici Telekoma su zabrinuti. Prema njihovim informacijama, nemačka kompanija, ukoliko postane većinski vlasnik, sprema se da otpusti čak 2.000 od 9.300 zaposlenih. Paniku među radnicima izazivaju iskustva iz Hrvatske, gde je Dojče telekom otpustio 5.700 radnika, i Slovačke čak 8.000. Sindikalci, pak, procenjuju da je kroz socijalne programe broj ljudi moguće smanjiti za najviše 800, odnosno vratiti ga na 8.500, koliko ih je bilo 1997. godine, kada su Italijani i Grci postali akcionari. NJih tek čekaju pregovori sa novim vlasnikom.