Biznis klub Lideri

Ivan Vitorović, Mona hotel: Hotelijerstvo u Srbiji tek će da se razvija

NIN | 29. februar 2024 | 09:00
Ivan Vitorović, Mona hotel: Hotelijerstvo u Srbiji tek će da se razvija
NIN / Oliver Bunić

Beograd ima potencijal za dalji rast u hotelijerskoj industriji. Naša prosečna cena noćenja izuzetno je konkurentna, a kvalitet koji nudimo je na izuzetno visokom nivou. Dobro je i što cena rada u turizmu raste i što konstantno moramo da se prilagođavamo, da unapređujemo uslugu i kvalitet, ali i da otvaramo nova tržišta, poput zapadne Evrope, Bliskog istoka, severnoameričkog kontinenta... Mi to na Zlatiboru već radimo, što se vidi i po popunjenosti kapaciteta, ali ima potencijala za dodatna poboljšanja - kaže Ivan Vitorović, generalni direktor Mona hotel menadžmenta.

Kao grupacija se, pored tradicije, oslanjate i na inovacije u hotelijerstvu. Koji su najnoviji trendovi u hotelijerstvu i koliko se trenutno ulaže u ovu industriju?

Projekti koji su započeti pre korone su tokom pandemije i završeni. Nakon tog perioda, posebno dolazi do izražaja poslovni prostor, što govori i činjenica da se u 2022. tražio kvadrat više. Govoreći o investicijama, u periodu pre korone prednjačili su planinski i banjski centri. Kopaonik i Zlatibor su se izdvajali kao najatraktivnije planinske lokacije, ali se tu mešao koncept apart hotela, i taj koncept je i danas mnogo više zastupljen u planinskim predelima. U Beogradu, nažalost, nemamo mnogo hotela koji su otvoreni poslednjih godina. Pored našeg projekta, hotela Mona Plaza na Dorćolu, koji je otvoren uoči same pandemije i još nekoliko manjih objekata otvorenih pre ili nakon tog perioda, a koji ne utiču bitno na tržišnu sliku, nije bilo većih tržišnih investicija.

Imamo li dovoljno kapaciteta?

U turizmu je svaka godina za sebe, a mi samo nastojimo da se prilagodimo. Značaj EKSPO 27 je vrlo važan u kontekstu turizma, i to ne samo za Beograd, već i za druge okolne gradove, planine i banje. Veliki izazov biće opslužiti broj gostiju koji donosi EKSPO, a koji će turizmu doneti novi zamajac. Dešavaće se nove investicije, u najavi su dva, tri velika projekta na Novom Beogradu, dobićemo oko 1.000 novih soba i to će biti dovoljno za Beograd.

Broj poseta stranih turista u Srbiji kontinuirano raste. Kakva su predviđanja za naredni period?

Već 2022, a posebno 2023. godina pokazuje izuzetan oporavak u hotelskoj industriji na našem tržištu. Na to je uticalo nekoliko faktora, a presudno je bilo otvaranje granica za strance, što je doprinelo da se Srbija među prvima u regionu vrati u režim pre korone. U 2023. je, prema zvaničnim podacima, bilo više od 12 miliona noćenja, što je veoma dobar rast u odnosu na pre četiri godine kada je bilo oko 10 miliona noćenja. Imamo više stranih gostiju, a samo u Beogradu je taj broj za 50 odsto veći. Sve to otvara mogućnosti za nove investicije, i mislim da će na petogodišnjem planu tržište značajno da se promeni i razvije u Srbiji.

Ko su gosti koji nam danas najviše dolaze? Da li se Kinezi ponovo vraćaju?

Statistika pokazuje da su prošle godine od stranih gostiju najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Rusije. Na to su, naravno, uticala geopolitička dešavanja u tom delu sveta, a broj je dvostruko veći u odnosu na 2019. godinu. Kina se u 2023. godini vratila na 250.000 noćenja koliko je bilo 2019, i smatram da će taj period apsolutno da raste. Broj noćenja koji će se verovatno ostvariti u nekom četvorogodišnjem planu je oko pola miliona od kineskih turista.
Istovremeno, nama su tradicionalno okrenute i zemlje iz regiona, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, BiH, Makedonija, koje dele između 150.000 i 250.000 noćenja. Iz Nemačke imamo oko 200.000 noćenja. Raste i tržište SAD sa 140.000 noćenja, i tu svakako treba napomenuti značajno tržište Rumunije, Bugarske i izuzetan potencijal rasta gostiju iz Turske.