27.04.
2024.
Srpski državljanin talac Hamasa: Nisam svog sina videla, čula, niti zagrlila pola godine
Alon Ohel je na muzičkom festivalu bio sa prijateljima kada je napad Hamasa na jug Izraela počeo 7. oktobra prošle godine.
Srpske vlasti i Međunarodni monetarni fond postigli su dogovor o trećem pregledu u okviru stend-baj aranžmana (SBA). Sporazum treba da odobri Izvršni odbor MMF-a i očekuje se da će ga razmotriti u junu 2024, nakon čega će Srbiji biti dostupno 400 miliona evra. Iako su makroekonomski rezultati u okviru programa ocenjeni kao jaki, uz oporavak rasta, solidnu fiskalnu poziciju, rekordno visoke rezerve i snažno tržište rada, u sporazumu se jasno naglašava da je kapitalnim izdacima potrebna veća transparentnost, kao i da višak kapitala u budžetu ne treba trošiti na ne ciljane transfere, uključujući i one vezane za EXPO 27, za koji se i dalje ne zna koliko će koštati.
"Za 2024. fiskalni deficit od 2,2 procenta BDP-a je u skladu sa obavezama SBA. Bilo koji višak prihoda i nedovoljno iskorišćene rezerve za nepredviđene slučajeve u budžetu mogu se koristiti za dalje povećanje kapitalne potrošnje iznad budžetskog okvira od oko sedam procenata BDP-a, uključujući i one vezane za Ekpo 2027. Treba izbegavati neciljane transfere", navodi se u saopštenju MMF-a.
U izveštaju se ističe da su razborito fiskalno upravljanje i srednjoročno planiranje investicija i dalje od ključne važnosti, ali se potencira na opreznosti potencijalnih troškova.
"Razvojni plan "Skok u budućnost—Srbija 2027", predviđa velika povećanja investicija u javnu infrastrukturu u narednim godinama. Razborito fiskalno upravljanje i srednjoročno planiranje investicija i dalje su od ključne važnosti. Treba održavati niske fiskalne deficite kako bi se konsolidovali dobici Srbije u obuzdavanju javnog duga i ponovnoj izgradnji spoljnih i fiskalnih zaštitnih sredstava. Iako postoje kritični nedostaci u infrastrukturi, trenutne javne investicije su relativno visoke i svaka dodatna investiciona potrošnja treba da bude pažljivo prioritetizovana i uvedena po fazama, uzimajući u obzir troškove i koristi projekata i šira makroekonomska razmatranja", ističe MMF.
MMF u izveštaju navodi da rizici za ekonomske izglede Srbije uključuju geopolitički razvoj i razvoj energetskog sektora, neizvesnost u pogledu rasta trgovinskih partnera i dalju nestabilnost globalnog finansijskog tržišta.
"Reforme u energetskom sektoru treba da se nastave. Pozdravljamo posvećenost vlasti da uklone kontrolu cena energije za neregulisani sektor. Ovo bi trebalo da bude praćeno neophodnim revizijama sistema određivanja cena električne energije i gasa kako bi se obezbedila finansijska održivost energetskih državnih preduzeća i njihova sposobnost da finansiraju preko potrebne investicione projekte. Isporuka šireg plana restrukturiranja EPS-a kako bi se napravile opipljive promene u poslovanju kompanije je od ključne važnosti", kažu iz MMF-a.
MMF u izveštaju navodi da u budućnosti, i u skladu sa obavezama iz SBA, makroekonomske politike treba da ostanu usmerene ka podršci eksternoj i fiskalnoj održivosti i obezbeđivanju adekvatnih zaštitnih sredstava za suočavanje sa budućim šokovima, nadovezujući se na dobar napredak koji je do sada postignut u okviru programa.
Dodaju da je postojeći stav monetarne politike odgovarajući i u skladu je sa tekućom dezinflacijom, ali uprkos činjenici da je dezinflacija nadmašila ranije projekcije, ističu da bi bi bilo mudro ne olabaviti monetarnu politiku prerano s obzirom na preostale inflatorne rizike, uključujući zategnuto tržište rada.
"Čini se da je finansijski sektor stabilan, ali je potrebna kontinuirana budnost s obzirom na okruženje visokih kamatnih stopa".
U izveštaju se naglašava i da tekuća modernizacija poreske administracije treba da bude podržana novom strategijom ljudskih resursa i ubrzanim zapošljavanjem kako bi se obezbedilo adekvatno osoblje i sprečili rizici za naplatu prihoda od predstojećeg talasa penzionisanja.
24.04.
2024.
Odnedavno predsednik Vučić Vuka Jeremića više ne oslovljava sa „lopužo“ i „devojčice“, već sa „gospodine Jeremiću“.
24.04.
2024.
Svakoga dana kad krenem na posao u fabriku čipova, gde mi je plata 10.000 evra, uđem u autobus „mercedes“ proizveden ovde.
28.04.
2024.
Ležaljke i plišane kožne sofe koje se proizvode u fabrici nameštaja Man Vah u Montereju su 100 odsto „napravljene u Meksiku“.
24.04.
2024.
„Ako se osvrnemo samo na prethodna dva veka, na primer od Vuka Karadžića do danas, videćemo smenu velikog broja kulturnih obrazaca."
28.04.
2024.
Plate veće od 100.000 dinara zabeležene su u 10 beogradskih opština.
27.04.
2024.
Ovaj iznos utvrđen je na osnovu procene Evropske komisije koja u obzir uzima broj stanovnika i visinu BDP-a.
26.04.
2024.
U užurbanom svetu koji se stalno menja, mali podsetnici i mudrosti mogu biti dovoljni da krenemo napred kada dođemo do zida.
26.04.
2024.
Zakeberg je jasno poručio da želi uložiti znatno više u narednim godinama u izgradnju još naprednijih modela i najvećih AI usluga na svetu.
25.04.
2024.
Kada je reč o prosečnim platama u javnom sektoru, one su u februaru 2024. iznosile 137.508 dinara bruto, odnosno 98.886 neto.
25.04.
2024.
Dok je Zagerberg pričao deonice su padalr, a onda je otkrio i Metinu budućnost.
25.04.
2024.
Neto profit kompanije Kering prošle godine pala je za 17 odsto, dok su Hermes i LVMH proslavili rekordnu godišnju prodaju
25.04.
2024.
Ne samo da je sam broj ljudi koji doživljavaju sagorevanje na poslu veći nego ikad, već ono utiče na radnike u mlađoj dobi