8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
U užem izboru našli su se romani: David Albahari: „Pijavice“, Miro Vuksanović: „Semolj zemlja“, Sanja Domazet: „Ko plače“, Saša Ilić: „Berlinsko okno“, Milica Mićić-Dimovska: „Utočošte“, Goran Milašinović: „Apsint“ i Mirjana Novaković: „Johann's 501“.
Posle nekoliko krugova glasanja, u najuži izbor ušli su romani Davida Albaharija „Pijavice“ i Mira Vuksanovića „Semolj zemlja“. Za roman Davida Albaharija glasali su Tihomir Brajović i Dušan Marinković, a za roman Mira Vuksanovića Aleksandar Jerkov, Ivan Negrišorac i Petar Pijanović, te je žiri odluku doneo većinom glasova.
„Delo Mira Vuksanovića deo je jedne veće celine, koju pored nagrađenog romana čini i ranije objavljena `Semolj gora`. U ovim romanima, koji su na samoj granici romanesknog oblika, specifičnim sredstvima dočaran je jedan svet u iščezavanju. Fragmentarizacija romana, tekst dat kao u kakvom rečniku, pripovedanje svedeno na odrednice i ključne reči imaginarnog i stvarnog zavičaja, sve su to odlike koje određuju „organsku formu” ovog nestajanja. Mitski svet, jedan bivši epski prostor sa arhajskom dubinom, krcat tragičkim simbolima, dakle daleku izvornost i snagu same zemlje i postojanja, roman čuva i gradi u rečima i jeziku, a uskraćuje u priči i likovima. Roman `Semolj zemlja` Mira Vuksanovića sjedinjuje vrline tradicije i prošlosti sa savremenošću i novim poetičkim mogućnostima, što ga izdvaja iz ovogodišnje produkcije“, navodi se u saopštenju žirija.
Svojevrsni pripovedni kolaž o rečima i predelima. Knjiga je, zapravo, nastavak romana Semolj gora koji je pre pet godina postigao veliki uspeh i dobio pet uglednih nagrada. Srodnost ovih dveju knjiga je prirodna i višestruka.
„Roman Semolj zemlja je rezultat jednog nesvakidašnjeg lingvističkog napora, i gotovo neuporedive romansijerske jezičke koncentracije, ali se smisao pripovedanja Mira Vuksanovića nipošto u tome ne iscrpljuje – on samo otuda polazi, u drevnu priču o drevnim ljudima iz drevnih predela, koji su isti MI, u mitu začeti, i negde usput zagubljeni“
Mihajlo Pantić
Miro Vuksanović (1944) srpski je književnik , urednik i akademik Srpske akademije nauke i umetnosti. Vuksanović je pokretač i urednik antologije Deset vekova srpske književnosti. Objavljuje romane, pripovetke, zapise i poeme. U Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, čiji je član, nalazi se Zbirka Mire Vuksanovića sa velikim brojem njegovih knjiga, starih i retkih izdanja sa posvetama i potpisima. Miro Vuksanović je rođen u seoskoj porodici. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a nižu gimnaziju u Boanu. U Nikšiću je završio Višu realnu gimnaziju. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1969. godine, na Grupi za jugoslovensku i opštu književnost.
Radio je kao profesor srpskog jezika i književnosti u Somboru. Bio je zamenik a potom deset godina glavni urednik časopisa „Dometi”. Od 1975. bio je upravnik Gradske biblioteke u Somboru. Taj posao je obavljao do 1988. Bio je potpredsednik Matice srpske od 2004. do 2008. godine i upravnik Biblioteke Matice srpske u Novom Sadu od 1988. do 2014. godine. Direktor je Biblioteke SANU od 2011. godine.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“