8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Budući da su četiri člana iz ranijeg saziva – Milena Đorđijević, Violeta Stojmenović, Goran Korunović i Žarka Svirčev, kojima se i ovom prilikom glavni urednik Aleksandar Timofejev zajedno sa redakcijom svesrdno zahvaljuje na hvale vrednom angažmanu - odustala od daljeg rada u žiriju za prestižno književno priznanje, NIN-ovu nagrada za roman godine, u to telo odabrana su četiri nova člana.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
Mladen Vesković, književni kritičar, esejista, urednik i priređivač, završio je osnovne i master studije na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na grupi za srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću. Autor je četiri knjige kritika, eseja i studija o savremenoj srpskoj književnosti. Priredio je antologiju srpske priče s ratnom tematikom, kao i više drugih izdanja. Glavni urednik edicije „100 slovenskih romana“ Foruma slovenskih kultura (Ljubljana). Radi u Ministarstvu kulture, u Sektoru za savremeno stvaralaštvo na poslovima međunarodne saradnje u oblasti izdavaštva i prevodilaštva. U najkraćem; od 1994, kada mu je objavljen prvi tekst u reviji „Ovdje“, a potom i u Letopisu Matice srpske, kako kaže, živi sa književnošću i za književnost; o njoj piše, uređuje knjige, priprema sajmove knjiga…
Vladimir Gvozden profesor je svetske i komparativne književnosti sa teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bio je gostujući profesor i istraživač na više univerziteta (Regenzburg, Zagreb, Beč, Inzbruk, Toronto), predavanja i seminare po pozivu držao je na univerzitetima u Bambergu, Gisenu, Pragu, Brnu i UPF Barselona. Autor je brojnih radova, prevoda i više knjiga, uključujući studije “Srpska putopisna kultura 1914-1940”, „Anatomija robe: ogled iz kritike političke ekonomije” (sa A. Lošoncem), „Kapitalizam i književnost” (sa A. Lošoncem), „Komparativna književnost i kultura: kritički uvod“… Urednik je (sa Nemanjom Milenkovićem) programske knjige „Novi Sad: evropska prestonica kulture”, bio je deset godina predsednik žirija za nagradu „Zlatni suncokret“ (2014-2024).
Aleksandar Jerkov redovni je univerzitetski profesor Srpske književnosti 20. veka i upravnik Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“. Bio je urednik „Studenta“, glavni i odgovorni urednik „Vidika“, Izdavačkog preduzeća „Prosveta“, „Platoa“ i „Mono i Manjane“ (danas „Vulkan“). Književnu kritiku pisao je od gimnazijskih dana u „Književnoj reči“, NON-u, „Književnim novinama“, „Savremeniku“, „Delu“, „Književnoj kritici“, „Književnosti“ i drugim časopisima. Devedesetih je imao rubriku „PLATΩ kritike“ u kojoj je pisao za „Borbu“, „Našu borbu“ i „Vreme“. Objavio je više knjiga i antologija i dobio nagrade za knjigu godine „Milan Bogdanović“ i „Đorđe Jovanović“. Prošle godine objavio je studiju „Istina srpske književnosti” koja je uvodni tom u ciklus knjiga “Smisao (književne) imaginacije” (koji sadrži tomove „Evropa i književna istina”, „Tajna Evrope” i „Nemoguća mesta”) i „Smisao (srpske) poezije” (u kojem su objavljena dva toma, „De/konstitucija“ i „Samo/osporavanje“). Predavao je u Sjedinjenim Američkim državama i Nemačkoj, držao predavanja po pozivu na univerzitetima u Evropi i Americi i učestvovao na više međunarodnih konferencija.
Adrijana Marčetić redovni je profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Autor je više književnoteorijskih studija, „Figure pripovedanja”, „Istorija i priča”, “O Novoj komparatistici”, za koju je dobila nagradu „Đorđe Jovanović“, „Kritika o kritici”, kao i niza radova objavljenih u značajnijim naučnim i književnim časopisima. Piše književnu kritiku i prati tekuću književnu, a posebno proznu produkciju u Srbiji, bivšim jugoslovenskim republikama, i u regionu Balkana uopšte. Od 2001. do 2003. godine bila je član NIN-ovog žirija i redovno je u dužem periodu pisala književnu kritiku za ovaj nedeljnik. Bila je član međunarodnog žirija za dodelu nagrade „Balkanika“ od 1999. do 2019. godine, kao i žirija za nagradu „Stevan Sremac“ (2017-2019). Dobitnik je nagrade „Milan Bogdanović“ za najbolju kritiku objavljenu u časopisu za 2017. godinu. Prevodi prozu i teorijske tekstove, jedan je od urednika nekoliko naučnih zbornika posvećenih proučavanju komparatistike i savremenih pristupa u izučavanju književnosti.
Tamara Mitrović diplomirala je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bila je novinarka kulture na TV Studio B i ART televiziji. Od 2012. urednica je Književnog programa Doma kulture Studentski grad, gde je na tribinama koje organizuje razgovarala sa više stotina pisaca iz zemlje i regiona. U okviru izdavačke delatnosti DKSG, uredila je i objavila petnaest knjiga od 2017. godine, od kojih su neke dobile značajna priznanja. Osnovala je književnu nagradu za najbolju nefikcijsku knjigu, koju dodeljuje DKSG, i pokrenula književni festival „PostNINovske čarolije“ koji svakog januara predstavlja najznačajnije romane iz prethodne godine.
S obzirom na to da su od početka objavljeni razni romani na srpskom jeziku, mogli bismo reći da je, na izvestan način, takmičenje za najbolji roman objavljen u ovoj kalendarskoj godini već počelo.
Pozivamo izdavače i autore da svoje romane napisane na srpskom jeziku i prvi put objavljene tokom 2024. godine pošalju u šest primeraka na adresu NIN-a (Kosovska 10, VII sprat, poštanski fah 41, 11000 Beograd, sa naznakom „Za NIN-ovu nagradu“). Spisak pristiglih izdanja redovno će biti ažuriran na sajtu našeg nedeljnika nin.rs, a žiri će, shodno ustaljenoj praksi, krajem godine, dati osvrt na aktuelnu produkciju kada je o romanima reč i potom načiniti širi, uži i najuži izbor. Sredinom, odnosno tokom druge polovine januara 2025. saopštiće konačnu odluku o budućem, 71. dobitniku. Do tada, aktuelni laureat je dobitnik jubilarne, 70. nagrade Stevo Grabovac za roman „Poslije zabave” („Imprimatur“).
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
8.05.
2024.
“Majka, ne mogu više!”. Bile su to poslednje reči koje je Biljana čula od svog sina Petra.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“