8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Nedostaju podaci o broju objavljenih romana, a u užem izboru bilo ih je sedam: Ivan Aralica: "Asmodejev šal", Dragan Velikić: "Via Pula", Milenko Vučetić: "Bežanje od sreće", Zvonimir Majdak: "Starac", Borislav Pekić: "Atlantida", Miroslav Savićević: "Priča o kosovskom boju", Dubravka Ugrešić: "Forsiranje romana rijeke".
Žiri u sastavu Jovan Deretić (predsednik), Igor Mandić, Slavko Gordić, Branko Popović, Novak Kilibarda, Svetozar Koljević i Teodor Anđelić svoju odluku doneo je većinom glasova.
NIN od 22. januara 1989. godine pita dobitnicu kako je doživela ovu nagradu za roman godine:
- Iskreno rečeno, nagradu nisam očekivala. Vidjevši listu kandidata za uži izbor, dala sam svoj unutarnji glas Borislavu Pekiću. Međutim, što je najvažnije, jeste to da NIN svake godine od jednog romana (ne, dakle, autora, autor je tu manje važan) pravi medijsku zvijezdu. Knjiga, dakle, zahvaljujući NIN-u jednom godišnje postaje događaj s naslovne strane. Nijedan književni časopis nema tu moć niti je ima bilo koja druga institucija. U tom kontekstu NIN-ovu nagradu smatram kontinuiranom afirmacijom jugoslovenskog suvremenog romana, pisanog na hrvatskom ili srpskom jeziku. A to je u cijeloj priči najbitnije.
Prvi put objavljen 1988. godine, ovaj roman svojim ponovnim pojavljivanjem vraća čitaoce u osamdesete godine prošlog veka, u završnu epizodu komunizma, na čije dotrajale temelje autorka smešta radnju – zagrebačke „Književne razgovore“, održane u nekad prestižnom hotelu „Interkontinental“. Taj će se susret pisaca na visokom međunarodnom nivou pokazati kao vrlo zahvalna pozornica na kojoj će „padati maske“ književnog establišmenta, samodopadljivih kritičara, „državotvornih“ pisaca, nerealizovanih talenata i mnogih drugih smešno-tužnih pojava s tadašnje društvene scene.
Izvodeći na romanesknu pozornicu celu galeriju likova i priča, naoružana bespoštednom ironijom, ovaj bogat siže autorka procesira u najreprezentativnijem postmodernističkom maniru – od autotematizacije književnosti i pisanja, mešanja žanrova, preko parodirajućeg suočavanja tzv. visokih i trivijalnih oblika, do ukidanja granica između fiktivnog i stvarnog.
-
Dubravka Ugrešić je ženskoj književnosti i ženskoj književnoj istoriji bukvalno sve: izvanredna književnica, i duhovita i skeptična, i angažovana i nostalgična, jedna od onih lektira i za ceo život i za svakonoćno uzglavlje koja je uvek mogla, htela i morala da nas natera da se ozbiljno zapitamo o svetu, ali i zabavimo na njegov račun. Ona je pronicljiva teoretičarka koja je rasvetljavala skrivenu motivaciju književne istorije i razobličavala sve strategije čiji je cilj i rezultat podrivanje ženskih kulturnih, društvenih i političkih prioriteta. Ona je među najvažnijim ženama koje su razvlastile dominantni književni diskurs i doprinele osvetljavanju nevidljivog. Ona je dragulj u kruni NIN-ove nagrade.
Vladislava Gordić Petković (Danas)
Dubravka Ugrešić (Кutina, 27. mart 1949 — Amsterdam, 17. mart 2023) bila je jugoslovenska, hrvatska i holandska književnica. Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dvadesetak godina radila je u Institutu za nauku o književnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Početkom devedesetih piše eseje protiv nacionalizma, rata i etničke mržnje (kasnije sakupljene u zbirci Кultura laži), zbog čega je hrvatski mediji i hrvatska javnost proglašavaju „izdajnicom“, „narodnim neprijateljem“ i „vješticom”. Godine 1993.
Dubravka Ugrešić napušta Hrvatsku i od tada živi u inostranstvu (najčešće se zadržava u Holandiji), gde piše, predaje na američkim i evropskim univerzitetima i sarađuje u evropskim novinama i časopisima. Možda je najpoznatija po kratkom romanu Štefica Cvek u raljama života, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom. Bila je prva žena pisac dobitnica NIN-ove nagrade.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“