8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Na sastanku održanom 5. Januara, NIN-ov žiri kritike u sastavu Milan Vlajčić, predsednik, Aleksandar Ilić, Aleksandar Jovanović, Milo Lompar i Mladen Šukalo, posle sveukupne kritičke rasprave o 133 dela, u najuži izbor odabrao je osam romana: Rajko Vasić: „Prsti ludih očiju“, Zvonko Karanović: „Tri slike pobede“, Žarko Komanin „Ljetopis vječnosti“, Grozdana Olujić „Glasovi u vetru“, Sandra Petrušić „Taoci“, Đorđe Pisarev „A ako umre pre nego što se probudi“, Dejan Stojiljković „Konstantinovo raskršće“, Mirjana Urošević „PARK carmen Machado“.
Za roman Grozdane Olujić glasali su Jovanović, Lompar i Šukalo, a za drugi roman u najužem izboru, „Ljetopis vječnosti“ Žarka Komanina, glasali su Vlajčić i Ilić.
NIN: Po sudu NIN-ovog žirija „Glasovi u vetru“ su roman. Da nije možda reč i o vešto skrivenoj bajci ili pesmi u prozi gde se prepliću zbilja i san?
Na neki način „Glasovi u vetru“ su sve to skupa, jer život je i san i java, a bajka o traganju za srećom, ljubavlju, identitetom lako može postati roman.
Šta se tu krije? Propast cele jedne epohe? Propast jednog načina života, istančanog osećaja za pravednost i lepotu oličenom u porodici Aracki? Fatalni krugovi sudbine od kojih se ne može pobeći ni na drugi kraj Atlantika?
Život čovekov nosi u sebi više slojeva no što se u najfantastičnijem snu može zamisliti. Nije slučajno Dostojevski zabeležio da je stvarnost čovekova fantastičnija od najfantastičnije priče. Konačno, priča je ono što ostaje. Kada nestane sećanje, iščezne priča, nestaje i sve ono za šta je vredelo živeti i boriti se, čeznuti i tragati kao što Danilo Aracki traga za nestalim bratom, istinom o sudbini Arackih.
Rekoste da su se „Glasovi u vetru“ taložili godinama...
Možda i celih tridesetak godina dok se sve to što se slagalo u snu i sećanju nije pretočilo u sagu o Arackima, sagu o lepoti i ukletosti.
Trajnu vrednost romana autor ostvaruje temom gubljenja identiteta ličnosti u kontekstu nemilosrdnih ideoloških sukoba, kao i čuvanja identiteta naroda i njegove istorije kroz očuvanja jezika i zapisa o njemu.
Iz sećanja Danila Arackog proizišao je značajan lirski, emotivni i onirički potencijal teksta, koji Glasovima u vetru da je izuzetne estetkse kvalitete.
Marko Nedić
Grozdana Olujić (1934 – 2019) bila je srpska spisateljica, esejistkinja, prevoditeljka i antologičarka. Legat Grozdane Olujić nalazi se u Adligatu. Кao romansijer, objavila je šest romana: Izlet u nebo (1957), Glasam za ljubav (1962), Ne budi zaspale pse (1964), Divlje seme (1967), Glasovi u vetru (2009) i Preživeti do sutra (2017). Sabrani romani u šest knjiga objavljeni su 2018. godine u izdanju Srpske književne zadruge i Partenona. Takođe, kao bajkopisac, objavila je veliki broj bajki i zbirki bajki. Njena dela doživela su brojna izdanja u zemlji, a prevedena su na čak 36 svetskih jezika. Dobitnica je mnogobrojnih književnih nagrada i priznanja, kako domaćih, tako i stranih. Dodeljen joj je viteški orden Dannebrog, 1977. Bila je počasni član Univerziteta u Ajovi (SAD) od 1970. i počasni građanin grada Osla.
8.05.
2024.
Čini se da je antifašizam umorni starac sa malo savremenika, zapušten od naslednika i osuđen na lapot.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Ceremonija dočeka možda priliči prazniku u nekoj zemlji Istočne Azije, ali teško i prijemu državnika u sred Evrope.
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“