8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
U finalu su se našli romani „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ Svetislava Basare, „Komo“ Srđana Valjarevića, „Most“ Zorana Živkovića, „Četiri zida i grad“ Zvonka Karanovića i „Emilija Leta“ Mirjane Mitrović.
Za roman Svetislava Basare glasali su Vlajčić, Brajović i Tontić, dok su preostala dva člana žirija svoje glasove dali romanu „Emilija Leta“ Mirjane Mitrović.
Žiri su činili Milan Vlajčić (predsednik), Aleksandar Jovanović, Tihomir Brajović, Stevan Tontić i Slobodan Vladušić.
Kada ste priželjkivali ovo priznanje – upitala je Radmila Stanković laureata Svetislava Basaru u tradicionalnom razgovoru za NIN.
- Kada sam imao prvi ozbiljan roman u konkurenciji. Bila je to „Fama o biciklistima“, jer sam smatrao da je taj roman dorastao za NIN-ovu nagradu. Ali, tada je nisam dobio.
Budite iskreni, jeste li sada očekivali NIN-ovu nagradu za „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“?
- Iskreno, nisam. To moje nedobijanje NIN-ove nagrade postalo je neka vrsta tradicije i nije bilo razloga da mislim da ću je dobiti posle dvadeset godina kada je već nisam dobio za neke knjige koje su možda i bolje od ove za koju sam nagrađen.
Šta ste radili kada vam je predsednik žirija Milan Vlajčić javio srećnu vest?
- Gledao sam na televiziji „Fore i fazone“. Odmah sam se navrat-nanos spremio i otišao u Alfa banku.
I svi su videli da ste bilo veoma srećni zbog nagrade?
- Normalno da sam bio srećan. Ne krijem zadovoljstvo jer sam sačuvao još malo neposrednosti. Kada sam raspoložen, to se vidi, kada sam neraspoložen – i to se vidi.
Originalna groteska prožeta autentičnom Basarinom ironijom o Svetoj bolesti i njenim posvećenicima, apostolima i protivnicima...
Demjan Lavrentjevič Parkinson, izumitelj strašne bolesti i glavni junak ovog romana, umire od iscrpljenosti 1947. godine u logoru na Kolimi pod lažnim imenom Nikolaj Nikolajevič Kuznjecov. Do tog dana on pokušava da iz perspektive čudne bolesti promeni okolinu, sastavljajući fragmente odavno razbijene celine integralne slike sveta, u stalnoj borbi sa himerama istinske bolesti i lažnog zdravlja i njihovim invertovanim ulogama kao paklenim okosnicama sunovrata sveta u revolucije, ratove, ezoteriju i alhemiju. Ova knjiga je roman koji je povremeno istorija i istorija koja je povremeno roman. Granicu između žanrova, istine i laži jedino može da odredi hrabar čitalac.
Svetislav Basara (1953) srpski je prozni književnik i kolumnista. Autor je više od četrdeset književnih dela: romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Za roman Fama o biciklistima dobio je Nagradu „Željezare Sisak“. Dobitnik je „Nolitove nagrade“ za knjigu Mongolski bedeker. Roman Uspon i pad Parkinsonove bolesti, u izdanju beogradske izdavačke kuće „Dereta“, doneo mu je 2006. godine Ninovu nagradu za roman godine, nagradu Narodne biblioteke Srbije za najbolju knjigu od 25 najčitanijih u mreži narodnih biblioteka Srbije u 2008. godini i nagradu „Laza Kostić“ 2007. godine. Za roman Anđeo atentata, koji je objavila izdavačka kuća „Laguna“, dobio je 2015. godine nagradu Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ i nagradu „Isidora Sekulić“. Prvi je dobitnik nagrade Fonda „Borislav Pekić“. Kao kolumnista „Danasa“, dobio je 2010. godine nagradu „Stanislav Staša Marinković“. Juna 2022. dobio je Nagradu „Dragiša Kašiković i nagradu „Todor Manojlović“.
8.05.
2024.
Čini se da je antifašizam umorni starac sa malo savremenika, zapušten od naslednika i osuđen na lapot.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Opozicija koja će na beogradskim izborima nastupiti pod imenom "Biramo Beograd" predala potpise GIK-u.
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“