8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Nedostaju podaci o broju objavljenih romana i o užem izboru. Žiri u sastavu Vaso Milinčević (predsednik), Svetozar Koljević, Milosav Mirković, Muharem Pervić, Milivoj Solar i Milan Vlajčić (Sreten Marić nije učestvovao u radu žirija zbog boravka u inostranstvu) svoju odluku doneo je većinom glasova.
NIN od 25. januara 1981. donosi dobitnikove reči o nagradi:
- O nagradama se ne može govoriti u principu. Sasvim sartrovski, mislim da nagradu čini njena praksa. NIN-ova nagrada je zaista ugledna: jednostavno, tu se čovek nađe u veoma dobrom društvu. Naravno, ovu nagradu veoma cenim i iz praktičnih razloga. Najvažnije je, naime, da knjiga bude pročitana, a teško je da iko relevantan ne pročita knjigu koja je dobila NIN-ovu nagradu. Materijalni momenat je zaista nevažan. Niko kod nas ne živi od književnosti. Inače, ozbiljno verujem da je nagradu mogao da dobije i Vojislav Lubarda za knjigu "Preobraženje". To je veoma dobra knjiga. Tako je to sa nagradama. Prošle godine je veoma dobra knjiga Vasilija Popovića dobila nagradu, a nije dobio "Pevač" Boška Petrovića. Mislim da je Vasilije Popović trebalo da dobije nagradu, ali je istovremeno taj "Pevač", po meni, jedna od najznačajnijih i najboljih knjiga koja je kod nas u poslednje vreme napisana. Ona je, naravno, i dalje tako dobra kao što bi bila i da je dobila NIN-ovu nagradu. Zato ne verujem u nagradu kao presuditelja vrednosti knjige, ali verujem u nagradu kao ogromnu pomoć knjizi da stigne do čitaoca, što je ipak njena osnovna namera.
U romanu za koji je pisac 1980. godine dobio NIN-ovu nagradu, o tabuiziranom prijateljstvu jednog kosovskog Albanca, Istrefa Verija, i poslednjeg potomka stare srpske, beogradske porodice Hadžislavković, Vladana Hadžislavkovića, oksfordskog đaka, osobito dominiraju dogmatičnost i fanatizam jedne (klasne, ideološke vrste) prema isključivosti drugačije ideologije, koja počiva na otporu prema svemu što je primitivno i destruktivno po građansku kulturu.
Bojana Stojanović-Pantović
-
Predočavajući čitaocima uzbudljivu sliku neizbežnih i nerešivih sukoba među ljudima različitih civilizacijskih interesa i različitih kulturnih nivoa, Selenić postojano u svojim romanima ukazuje na to da je jemstvo ljudske vitalnosti u čovekovoj sposobnosti da uoči različitost i razumeva drugog i drukčijeg, ali da procesi ovog razumevanja nose tragične nesporazume i sukobe.
Ljubiša Jeremić
-
Roman Prijatelji je neka vrsta iznuđenog povlačenja od otvorene konfrontacije dva protivnička morala na temu neprirodne – pa zato i neodržive – vezanosti dva suprotna sveta: statičnog i klonulog građanskog intelektualca sa dekadentnim i nezdravim sklonostima, i dinamičnog, zdravog albanskog momčića, koji od testeraša, pod blagom rukom svog zaljubljenog zaštitnika, prerasta u čoveka novog doba.
Predrag Palavestra
Slobodan Selenić (1933 - 1995) bio je srpski pisac , akademik, profesor i kritičar. Radio je kao umetnički direktor (sa smo 29 godina života) u preduzeću "Avala filmu", i sarađivao listovima "Borbi" i "Delu". Pisao je eseje i književne kritike; bavio se prevođenjem sa engleskog jezika. Кao docent stupio je 1965. godine na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju. Dopisni je član SANU u Beogradu od 25. aprila 1991. godine. Bio je poslednji predsednik Saveza književnika Jugoslavije. Autor romana Memoari Pere Bogalja (1968), Pismo glava (1972), Očevi i oci (1985), Timor mortis (1989), Ubistvo s predumišljajem (1993).
8.05.
2024.
Čini se da je antifašizam umorni starac sa malo savremenika, zapušten od naslednika i osuđen na lapot.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Ceremonija dočeka možda priliči prazniku u nekoj zemlji Istočne Azije, ali teško i prijemu državnika u sred Evrope.
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“