8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Nedostaju podaci o broju objavljenih romana i o delima iz užeg izbora.
Žiri u sastavu Milan Bogdanović (predsednik), Velibor Gligorić, Eli Finci, Borislav Mihajlović Mihiz, Miloš I. Bandić, Petar Džadžić i Muharem Pervić svoju odluku doneo je jednoglasno.
Jedna za drugom u toj godini izašle su dve knjige Oskara Daviča - "Ćutanje" i "Gladi". U NIN-u od 22. marta 1964. član žirija Petar Džadžić piše:
"Posao NIN-ovog žirija kritike, ovoga puta, bio je da izabere bolju od te dve knjige, i to je bilo jedino što nije bilo lako."
NIN od 22. marta 1964. izveštava:
"Zahvaljujući u svoje ime za veliko priznanje koje mu je po drugi put učinjeno, Oskar Davičo je rekao da, pre svega, ima da zahvali lepotama vremena i ljudi koji su ga inspirisali da napiše svoje delo."
Znajući Davičovu biografiju, možemo Gladi – roman o surovim tamnicama, prekim tamničarima i beskompromisnim sužnjima, nazvati poezijom iskustva. Ali udeo istinskog biografskog doprinosa postaje ovde skoro sasvim nevažan: ovoj knjizi verujemo ne zato što je smatramo istinitom u bukvalnom, već zato što je smatramo istinitom u pesničkom smislu.
Ovaj, šesti već roman Oskara Daviča otkriće nam jedan svet odeljen od sveta visokim zidinama ljudske mržnje i straha, bedemom na mrtvoj straži društvenog sistema; otkriće nam kako se svet, dragovoljno i bez jadanja, za mnogo godina može sabiti u neoplemenjen, monoton vidik iza rešetaka, u ime unutarnje projekcije jednog drugog sveta: boljeg, ljudskijeg, lepšeg (…) Od svoje teme, štrajka glađu koji sprovode politički zatvorenici, komunisti, ovak roman čini stostruko ogledalo moralnog, etičkog, intelektualnog, duhovnog, ljudskog profila svih protagonista kao što čini i poprište žestokih, nekad paprenih, nekad smireno eruditnih i mudrih diskusija, polemičkih duela i disputa.
Petar Džadžić (NIN)
Oskar Davičo (1909 - 1989) bio je srpski i jugoslovenski književnik. Davičo je bio najmlađi pesnik u krugu nadrealista. Prema rečima istoričara književnosti Jovana Deretića, Davičo je svojim talentom, stvaralaštvom i širinom uticaja nadmašio sve ostale književnike nadrealiste. Rođen je u činovničkoj porodici jevrejskog porekla. Školovao se u Šapcu, Beogradu i Parizu (Sorbona). Diplomirao je francuski jezik i književnost. Radio je kao srednjoškolski nastavnik u Šibeniku, Beogradu i Bihaću. Od 1938. do početka rata živi između Zagreba i Beograda.
Godine 1940. biva isključen iz КPJ zbog toga što je objavio neka dela u časopisu Pečat Miroslava Кrleže. Godine 1945. uključuje se kao novinar u rad novoformiranog TANJUG-a, a potom prelazi u Borbu i Glas. Izveštava kao dopisnik sa suđenja u Nirnbergu i Grčke gde prati Markosove partizane (doživljaje iz Grčke opisaće 1947 u knjizi Među Markosovim partizanima). Posle toga napušta novinarstvo i bavi se isključivo književnošću. Umro je u Beogradu 1989.
8.05.
2024.
“Majka, ne mogu više!”. Bile su to poslednje reči koje je Biljana čula od svog sina Petra.
8.05.
2024.
Si Đinping se nalazi na petodnevnoj evropskoj turneji, bio je u Francuskoj, a posle Srbije ide u Mađarsku
8.05.
2024.
Kina pretvara Srbiju u svog Trojanskog konja, dok se Beograd nada da će Peking biti treći stub njegove spoljne politike, pišu zapadni mediji
8.05.
2024.
Neke organizacije koje stoje iza propalestinskih protesta u SAD primaju finansijsku podršku od donatora kampanje aktuelnog predsednika SAD.
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“