10.01.
2024.
Stevo Grabovac: Poslije zabave (Imprimatur)
"Pisac uokviruje tematski različite segmente koji ovu knjigu čine presjekom jednog života".
Čim smo se osvrnuli na prve reči njegove nove knjige Poslije zabave, objavljene u izdavačkoj kući Imprimatur, pisac Stevo Grabovac ih je ponovio: „Roman otvara rečenica: ’Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu.’ I oko nje se, kao krugovi na vodi, šire sudbine likova koji su posredno ili neposredno povezani sa samim zločinom.“
10.01.
2024.
"Pisac uokviruje tematski različite segmente koji ovu knjigu čine presjekom jednog života".
O kakvom se užasu radi?
Zločin koji se pominje odnosi se na ubistva oko dvadesetoro romske djece u okolini Bosanskog Broda, nekad u ljeto hiljadu devetsto devedeset druge. Iako se ovo desilo tokom rata u Bosni i Hercegovini, sama ubistva nisu imala nikakve veze sa vjerskim i drugim razlozima zbog kojih se, navodno, ratovalo, već su počinjena iz proste ekonomske računice – radi ilegalne trgovine ljudskim organima. Ovaj događaj vrlo brzo je pao u zaborav, jer nije bio interesantan ni jednoj od tri bivše zaraćene strane, a vjerovatno i zbog nekih „viših“, običnim smrtnicima nedokučivih razloga. Ipak, roman se ne bavi samim istraživačkim procesom kome je cilj da se dođe do neke istine, možda više postavlja pitanje – „šta je istina“, bavi se nemoćima pisanja, uopšteno pitanjem smisla pisanja o takvim stvarima, kada toj djeci pokušava dati ljudska lica koja su odavno izgubili. Pripovjedač, koji se zove isto kao i ja, a zove se tako jer nas obojicu opsjedaju ista pitanja i isti košmari, a sasvim je svejedno da li će ga čitalac u potpunosti poistovjetiti sa mnom ili neće, zapravo govori o svojim pokušajima pisanja i koliko ga je to kao prokletstvo pratilo kroz život. On je neuspješni pisac iz provincije koji pokušava da rekonstruiše ličnu istoriju svog pokojnog oca, iako o njoj ne zna gotovo ništa. Čini to zbog toga jer je i njegov otac kao i on sam, bio pisac u pokušaju, genetski ili sudbinski – to je njegov zavjet koji ne može da ispuni, a osim toga, upravo je njegov otac osoba koja je neposredno pokrenula lavinu samih događaja koji su vodili ka otkriću zločina pomenutog u knjizi.
Ko su još vaši junaci?
Najlakše bi bilo reći da su junaci ove knjige pripadnici jedne „preskočene generacije“ – premladi za rat, a prestari za normalan život nakon rata. Ipak, ovo nije potpuna istina, jer u romanu postoji širok dijapazon likova – od zločinaca, pisaca, propovjednika nekog novog doba, ljudi koji su sasvim drugih interesovanja i pogleda na život od pripadnika ove iste generacije. No, ako bi opet zamislili tu imaginarnu kružnicu na vodi, u njenom središtu bila bi grupa djece, a u samom centru, dvojica od njih – sad odrasli ljudi – koji zbog pokušaja rješavanja nesporazuma, glupe dječije nepodopštine koja se protegla kroz njihove živote i postala ozbiljna stvar, pokušavaju na svoj način riješiti i mnogo težu i dublju misteriju od njih samih – ubistva neke druge djece koja su se desila u gradu u kome su odrastali. Rekao bih da su to ljudi koji još imaju neka moralna načela ili barem pokušavaju da ih povrate.
Pripovedač je nepoverljiv prema prostorijama u kojima vise kalendari.
Odlično je zapažanje da moj junak ne voli kalendare. Vrijeme teče linearno, u knjizi su dijelovi, svi osim posljednjeg, označeni godinama u kojima se dešavaju. Ipak, to je samo privid. Nema ničeg linearnog u vremenu, jer i naša sjećanja i snovi su dijelom sadašnjeg trenutka iako pripadaju prošlosti ili nekom imaginarnom vremenu. Vremenski raspon ove priče u svojoj suštini ne postoji. I zbog toga i ne postoji pravilan raspored godina, to jest postoje izvjesni „vremenski skokovi“ koji su u stvarnosti nemogući. Posljednji dio je namjerno ostavljen bez oznake godine, jer pripada upravo tom imaginarnom vremenu – sadašnjem ili bilo kom drugom.
Stevo Grabovac (Slavonski Brod, 1978) objavio je zbirku pesama Stanica nepostojećih vozova 2007. godine, a njegov prvi roman Mulat albino komarac našao se 2019. u najužem izboru za NIN-ovu nagradu. Živi i radi u Banjaluci.
Slavimo 70 godina NIN-ove nagrade i sa zadovoljstvom vas obaveštavamo da su knjige u najužem izboru za roman godine sada dostupne i u audio formatu na našem sajtu. Zaronite u svet domaće književnosti i upoznajte se sa ovogodišnjim favoritima za NIN-ovu nagradu. Glasovi za romane generisani su uz pomoć AI. Posetite našu stranicu Audio romani i otkrijte priznatu književnost na jedan sasvim novi način.
8.05.
2024.
“Majka, ne mogu više!”. Bile su to poslednje reči koje je Biljana čula od svog sina Petra.
8.05.
2024.
Si Đinping se nalazi na petodnevnoj evropskoj turneji, bio je u Francuskoj, a posle Srbije ide u Mađarsku
8.05.
2024.
Kina pretvara Srbiju u svog Trojanskog konja, dok se Beograd nada da će Peking biti treći stub njegove spoljne politike, pišu zapadni mediji
8.05.
2024.
Neke organizacije koje stoje iza propalestinskih protesta u SAD primaju finansijsku podršku od donatora kampanje aktuelnog predsednika SAD.
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“