8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Nagrađeni roman Bezdno Svetlane Velmar-Janković (1933) čine dnevničke beleške kneza Mihaila i njegovog dvoroupravitelja i jednog od naših prvih fotografa Anastasa Jovanovića, potom pisma kneginje Julije i narativne spone priređivača „pronađenih“ rukopisa. Prema rečima žirija, revitalizovano je shvatanje romana kao velike epske forme, uz virtuozno evociranje jezika minule epohe korišćenjem intimnog i introspektivnog stila dnevničkog i epistolarnog kazivanja.
„Meni se čini da nad Mihailom sve vreme lebdi kob njegove unutarnje protivrečnosti. To je kob koja je lebdela nad Milošem na sasvim drugi način. Protivrečnost Mihailove plemenitosti i njegove nepromišljenosti i žestine o kojoj govore i istorijski izvori. On je znao da bude čak i surov, a posle toga se probudi njegova plemenitost pa ga dovede u krajnje očajanje“, kazala je dobitnica.
Od ponovnog dolaska na srpski presto 1858, do rastanka sa kneginjom Julijom 1865, ovaj roman prati zbivanja u Srbiji i na srpskom dvoru, uglavnom kroz unutrašnja proživljavanja protagonista – kneza Mihaila Obrenovića, upravnika dvora i fotografa Anastasa Jovanovića i kneginje Julije Hunjadi. Oživljen jezik ondašnje epohe, upečatljivi portreti istorijskih ličnosti i lična drama kneza Mihaila, ispričana kroz prizmu svedočanstava troje savremenika, utvrđuju ovaj roman kao jedan od bitnih iskoraka u novijoj srpskoj književnosti, postavljajući istovremeno pred čitaoca pitanje: ko je, uistinu, bio knez Mihailo?
-
Bezdno predstavlja obnovu epistolarnog romana u srpskoj književnosti.
Nikša Stipčević
-
Tri toka romana – sve samih pastiša, knez Mihailovоg Dnevnika, Beležnice Anastasa Jovanovića i Pisama kneginje Julije – susreću se u istoj reči: bezdno.
Jovan Ćirilov (NIN)
Svetlana Velmar-Janković (1933 - 2014) bila je srpska književnica i akademik SANU. Svetlana Velmar Janković je, opisujući događaje iz svog života, opisivala i ljude koji su bili nerazdvojni deo njenog odrastanja i sazrevanja i ostavili traga na nju i njeno delo. Posle rata pohađala je Četvrtu žensku gimnaziju. Francusku književnost studirala je kod dr Miodraga Ibrovca i dr Nikole Banaševića, a latinski jezik je izučavala pod nadzorom dr Miše Đurića.
Prvo je radila kao novinar u „Dečjoj štampi“ pa posle kao sekretar i urednik časopisa „Кnjiževnost“. Zatim je uređivala biblioteke za prozu i eseje domaćih pisaca u izdavačkom preduzeću „Prosveta“. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je na izbornoj Skupštini 2. novembra 2006. a za redovnog člana na izbornoj Skupštini 5. novembra 2009. U periodu od 2007. do 2013. godine bila je predsednica Upravnog odbora Narodne biblioteke Srbije.
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
8.05.
2024.
“Majka, ne mogu više!”. Bile su to poslednje reči koje je Biljana čula od svog sina Petra.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“