10.01.
2024.
Ljubomir Koraćević: U Zemlji Franje Josifa (Književna opština Vršac)
Pripovedna mreža Koraćevićeve nove knjige upredena je u tkivo neizbežnog nasleđa modernih i nacionalnih kultura.
Kako se Zemlja Franje Josifa našla u naslovu vašeg novog romana? Reč je o ledenim ostrvima – upitali smo Ljubomira Koraćevića čiju je knjigu objavila Književna opština Vršac. „Reč je o arhipelagu koji se nalazi na krajnjem severu sveta. Ipak, ima ljudi koji tamo žive. Koliko ja znam, trenutno ih je dvanaest“, odgovorio je pisac.
10.01.
2024.
Pripovedna mreža Koraćevićeve nove knjige upredena je u tkivo neizbežnog nasleđa modernih i nacionalnih kultura.
Zašto ste tamo odveli svog junaka?
Svog sam junaka odlučio da odvedem onde, jer pustinja više ne postoji. Nekad je bilo moguće otuđiti se od sveta, napustiti larmu i u pustinji promisliti o svemu, ne bi li čovek na taj način dosegao punoću sopstvenog postojanja i svet sagledao kao celinu. Do nas dopiru svedočenja da, ipak, tako nešto danas nije moguće. U Sinajskoj pustinji, kako kaže Aleksandar Petrović, autor Rečnika tehnologije, postoji sistem umreženih puteva, a džipovi neprestano savladavaju peščane dine. Dakle, pustinja, kao mesto sa kog bi čovek mogao da osmotri svet tako što će se izdvojiti iz njega, više ne postoji. Odlazak na krajnji sever ispostavlja se tako kao jedina mogućnost da čovek pokuša da ostvari tu svoju potrebu. Moguće je, međutim, da će ga tamo kao i junaka ovog romana, u prostoru gde je sve besprekorno belo i kristalno jasno, a prošarano pritom bojama koje čine polarne predele nestvarno lepim, dočekati mogućnost apokaliptičnog scenarija, koji ima naučno utemeljenje. To je scenario koji je prilično verovatan, iako deluje nestvarno, fantastično.
Već je primećeno da su neke od vaših tema nezaposlenost, brak, pitanje bezbednosti, bioinženjering, nova seksualnost...
Junaci ovog romana su figure ljudi koji su vrlo precizno određeni u smislu kulturološke ili nacionalne pripadnosti. Njihova imena uostalom o tome svedoče. Ukoliko se neko od junaka zove Milošević, Julijana, Šper, Vilijam Džeferson ili Antonesku, čitaocu ne bi trebalo da bude teško da odredi otkud oni dolaze i kakvo breme svako od njih nosi na sopstvenim plećima. Ipak, oni se susreću sa savremenim izazovima, jer svet u kojem su njihova imena značila nešto više od književnog efekta, odavno već ne postoji. To, međutim, ne znači da oni nisu u sukobu sa savremenošću. Glavni junak duboko lično proživljava činjenicu da prisustvuje rušenju jedne od zgrada Geteovog univerziteta, potresa ga pritom uvid da se sistem bezbednosti preobličio u sistem neprekidnog nadzora, a nemogućnost da u svom životu, braku i radu ostvari nalog ka očuvanju života na njega deluje porazno. On traži izlaz iz moralno neutralnog poretka koji je već uspostavljen u svetu izvan njega.
Šta biste rekli o žanru u koji je svrstan roman? Eko-fikcija...
Zanimljivo zvuči, ali takvo određenje bih prihvatio uslovno. Iz dva razloga: prvo, ovaj roman ne pretenduje jedino na ekološku svest svojih čitalaca. Aktuelna ekološka kriza je tek jedna od tema u knjizi, odnosno okolnost koja bi se na kraju krajeva mogla ispostaviti kao ključna po sudbinu junaka i sveta u kojem oni žive. Drugo, i čini mi se važnije, jeste okolnost da sve ono što deluje kao fiktivno u romanu, po mom uverenju je vrlo verovatno. U jednom svom programskom tekstu, zalažući se za napuštanje nadrealističkih pretpostavki književnog stvaralaštva, Đorđe Jovanović predlaže takozvani novi realizam, tvrdeći pritom da je ono što je moguće, verovatno ili čak stvarno, postalo fantastičnije od bilo kakve fikcije. Junaci njegovog romana Plati, pa nosi, koji je jedan od najzanimljivijih srpskih levičarskih romana, žive u Njujorku i međusobno razmenjuju glave. To je dijagnoza svetskoistorijske situacije od pre osamdeset godina, kada su naučnici zaista pokušavali da na telo mrtvog psa nakaleme glavu drugog psa. U tom smislu, roman U Zemlji Franje Josifa predstavlja pokušaj da se uspostavi nova dijagnoza.
Ljubomir Koraćević (Aranđelovac, 1982), član uredništva časopisa Kovine i urednik u Književnoj opštini Vršac, objavio je roman Lager koji se 2015. našao u užem izboru za NIN-ovu nagradu, te u najužem izboru za priznanje „Biljana Jovanović“. Diplomirao je na Grupi za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Preveden je na rumunski jezik, a prozne i esejističke radove objavljuje u periodici.
Slavimo 70 godina NIN-ove nagrade i sa zadovoljstvom vas obaveštavamo da su knjige u najužem izboru za roman godine sada dostupne i u audio formatu na našem sajtu. Zaronite u svet domaće književnosti i upoznajte se sa ovogodišnjim favoritima za NIN-ovu nagradu. Glasovi za romane generisani su uz pomoć AI. Posetite našu stranicu Audio romani i otkrijte priznatu književnost na jedan sasvim novi način.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“